U tijeku su Nacionalni ispiti za učenike osmih razreda i trajat će sve do 31. ožujka. Nacionalni ispiti neće biti kriterij za upis u srednje škole, njihovo značenje jest u tome što će biti pokazatelj djeci i školi gdje je njihovo znanje u nacionalnom sustavu, iznad, ispod ili u prosjeku. Posjetili smo Osnovnu školu Banija i vidjeli kako to izgleda u praksi.
-Ispiti su od danas u tijeku. Posebnih priprema za pisanje ispita nije bilo. Stvar je bila jedino u organizaciji po naputcima Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Pripreme organizacije već neko vrijeme traju. Prvo smo u školi imenovali koordinatora ispitivanja, a potom i učitelje koji su dežurni u ispitnim prostorijama i koji su voditelji ispitivanja. Današnji ispit iz hrvatskog jezika raspoređen je u dva dijela, nakon prvih sat i pol uslijedit će pauza te odmah zatim nastavljaju s drugim dijelom ispita. Svi ostali ispiti trajat će sat i pol i koncipirani su u samo jedan dio, pojasnila je Antonija Mastelić, ravnateljica Osnovne škole Banija.
Narednih tri tjedna sve je podređeno pisanju ispita. Pišu se iz hrvatskog jezika, prvog stranog jezika, matematike, povijesti, geografije, fizike, kemije i biologije.
Očekuje se da će nacionalni ispiti od iduće godine krenuti i u četvrtim razredima u svim školama, a ne samo u eksperimentalnim školama kao što je to do sada praksa. Trenutno je fokus na osmašima jer se tako zaokružuje ukupno osnovnoškolsko znanje, a i postoji mogućnost da ti rezultati jednog dana postanu valorizirani i parametar za upisivanje u srednje škole.
-Osobno smatram da bi nacionalni ispiti bili dobar uvjet za upis u srednje škole. To su standardizirani ispiti koji ako se pišu u jednakim uvjetima su najbolji pokazatelj znanja. Također, potrebni su nam i kao izvrstan pokazatelj kako trebamo raditi dalje. Inače, ne smatram da u Karlovcu postoji velik problem hiperprodukcije odlikaša bez ekvivalentnog znanja koji zatrpavaju srednje škole. Kod nas postoji širok spektar srednjih škola i smatram da je time taj problem većinskim dijelom izbjegnut, kazala je Antonija Mastelić.
Do sada nije bilo standardiziranih ispita koji su provođeni u isto vrijeme i pod istim uvjetima i ocjenjivani od neutralnih ispitivača. Sada će po prvi put postojati relevantni pokazatelji uspješnosti svake škole. Kod nacionalnih ispita zastupljena je Gaussova krivulja koja pokazuje da je u krajnostima sa svake strane svega 10%, a 80% učenika je u rasponu između dovoljnog i vrlo dobrog. Kad je riječ o nerealnom zaključivanju ocjena i rezultatima nacionalnih ispita nije moguće objektivno komparirati ta dva segmenta jer ispiti obuhvaćaju četiri godine učenja gdje ipak ostavljamo prostor za zaborav.
Inicijativa postoji od 2008. godine kada su prvi put provedeni ovi ispiti, ali su zaustavljeni sve do ponovnog pokušaja 2019. Nakon toga su opet zaustavljeni. Odlukom resornog ministarstva i Nacionalnog centra, škole po prvi put ulaze u kontinuitet primjene nacionalnih ispita koji će se provoditi od sada pa nadalje. To je jedini relevantan pokazatelj praćenja trendova učeničkih postignuća. U ovom trenutku Nacionalni centar je stvorio sve preduvjete da se rezultati nacionalnih ispita mogu uzeti kao kriterij za upis u srednje škole, a hoće li se, i kada će se to dogoditi ta odluka je na resornom ministarstvu. Rezultati ispita bit će najkasnije do kraja svibnja, nakon čega će ih NCVVO predstaviti javnosti.
