KABA

Helena Šunjić – od paničnog poremećaja i depresije do uspješne integrativne terapeutkinje koja je danas inspiracija drugima

Anksioznost, napadaji panike i depresija, njen su životni put, rekla je Helena Šunjić koja se prije više od 20 godina po prvi put susrela s ovim zdravstvenim problemima neznajući o njima ništa. Otvorili su joj profesionalni i privatni put pomoću kojih je saznala svoju životnu svrhu. Kako, zašto, kada i na koji način je uspjela preživjeti svoje najteže prepreke, opisala je u knjizi „Nepodnošljiva lakoća strahovanja“ koja je u rekordnom roku bila posve rasprodana.

– Pitala sam se zašto neki ljudi kroz normalne životne izazove prolaze bez toga, a zbog čega neki ljudi dožive ovo što sam ja doživjela i uđu ne samo u napadaje panike nego i kasnije u panični poremećaj što je drugačije. Ako netko ima dva ili tri napadaja panike, onda zapravo ne možemo govoriti o paničnom poremećaju. Ja sam baš išla u panični poremećaj što znači da sam konstantno imala po nekoliko napadaja panike dnevno, da je to jako dugo trajalo i da sam imala 24 sata anksioznost oko toga i strah da će mi se napadaj ponoviti. To je prvi put bilo kad sam imala 22 godine. U knjizi sam opisala to svoje iskustvo i odtad sam prošla apsolutno sve što jedna osoba koja se susreće s tom problematikom može proći. Od toga da sam otišla doktorici, od toga da sam bila na pregledu kod psihijatra, od toga da sam pila anksiolitike, antidepresive do dugogodišnje psihoterapije. To je toliko grozan osjećaj da će se ponoviti. Onda si  konstantno na nekoj vrsti opreza. Pratiš svaku senzaciju u tijelu, pratiš i misliš si “Evo ga, sad će!”. I ono što se onda dalje događa jest da tražiš sigurno mjesto. Većinom je to naš dom. Ako ti se dogodio napadaj panike u trgovačkom centru, onda više nećeš ići tamo. To je isto biološko zadano. Mi ako doživimo nešto loše na nekom mjestu, ja kasnije neću ići na to mjesto jer ga je mozak mapirao da je opasno, rekla je Helena Šunjić, integrativna terapeutkinja.

Iz želje i poziva da danas pomogne drugima, upisala je studij psihoterapije i sada su tuđi napadaji panike postali njen izazov, znajući koliko joj je bilo teško u tim trenucima. Već više od 10 godina inspiracija je mnogim osobama koje se pronađu u ovakvim situacijama.

-Napadaj panike je skoro pa kod svakog isti. On je nagli osjećaj straha i panike koji je praćen somatskim simptomima što znači fizičkim. Počinje ti lupati srce, treseš se, imaš užasne navale straha, možeš se znojiti, imaš nedostatak daha. Onda uđeš u hiperventilaciju nakon koje se opet događaju simptomi – omaglica, trnjenje usta, trnjenje određenih dijelova tijela, osjećaj da nemaš dovoljno zraka, gumene noge, osjećaj nestvarnosti kao da gubiš kontakt s time tko ti jesi, objasnila je Helena.

U trenutku napadaja panike prisutna su i dva spoznajna simptoma s kojima se osoba bori, a to su misli poput „Umrijet ću!“ ili „Poludjet ću!“. Naravno, anksiozne osobe nisu lude niti se od napadaja panike može poludjeti, no količina straha koju oni u tom trenutku proživljavaju je ljudima koji se ne bore s tim, posve neobjašnjiva. Napadaj panike ne traje dugo, ali osobi koja ga proživljava čini se kao cijela vječnost.

– Ono što je grozno jest što ostane strah da će se to iskustvo ponoviti. I onda je taj strah najgori mogući neprijatelj anksioznim ljudima gdje onda oni strahuju od jednog napadaja panike do drugog, a od jednog do drugog može proći i godina – dvije, a mi smo, zapravo, cijelo vrijeme u drami da će se to dogoditi, navodi Helena.

„Bori se!“ ili „Bježi!“ – dvije su misli s kojima se osoba s ovim poremećajem bori, odnosno, s kojima se priprema na paniku. Upravo kao u susretu s medvjedom u šumi, no ovdje je taj medvjed prisutan u nama. Zamislite kako je naporno i stresno doživjeti otprilike 20 susreta s imaginarnim medvjedom? Osoba ulazi u začarani krug i više ne vidi izlaz. Nažalost, ovo zdravstveno stanje još uvijek nije dovoljno shvaćeno u društvu, prvenstveno jer nije fizičke prirode. Ono što je ljudima nevidljivo, najčešće tome niti ne vjeruju, a napadaj panike može biti toliko tih i očima nepoznat da okolina niti ne reagira na isti kod osobe koja ga proživljava. Cijeli razgovor s ovom inspirativnom ženom, pogledajte u ponedjeljak 3. travnja 2023. godine u emisiji „Mogu sve“ s početkom u 17:00 sati.

 

omicron