Autizam. Pojam o kojemu ljudi malo znaju i većinom imaju razne predrasude. Riječ je o razvojnom poremećaju kojeg karakterizira zaostajanje u razvoju socijalnih vještina, jezičnih vještina, kao i različitih oblika ponašanja. Termin autizam zapravo koristimo za osobe koje imaju poremećaj iz spektra autizma. Termin kojeg toliko često čujemo, a toliko je slabo prihvaćen u društvu. Vesna Pavlačić, magistrica logopedije iz SUVAG-a, navela je što je zapravo autistični poremećaj.

To je izrazito oštećenje komunikacijskih vještina i socijalnih interakcija. Počinje već u 1. godini života. Teško da roditelji to ne bi primijetili jer takvo dijete nema nikakvu interakciju niti s majkom. Ne pokazuje komunikaciju očima niti s gestama lica. Teško da to baš ne bi primijetili. Ima i niz razvojnih pervazivnih poremećaja kad se dijete u prvoj i drugoj godini razvija normalno, a onda počinje ili lagana regresija ili se jednostavno zaustavi razvoj i počinje propadati. Vrlo česti simptom je da dijete ne razvija govor, rekla je Vesna Pavlačić, magistrica logopedije iz SUVAG-a.

S roditeljima koji imaju autistično dijete, ponekad je teško pronaći zajednički jezik što je sasvim normalno i razumljivo. Bitno je na dnevnoj bazi osvijestiti svijet da je autizam nešto s čime se susrećemo konstantno u okolini. Ono je stanje koje traje cijeli život, no kod nekih razvojnih pervazivnih poremećaja, djeca se mogu „izvući“ te ona mogu sasvim normalno funkcionirati. Poremećaj iz autističnog spektra bit će možda ublažen, ali će trajati cijeli život. Vesna Pavlačić otkrila nam je trenutnu situaciju u vrtićima.

Nekad niste mogli niti zamisliti da dijete s bilo kakvom teškoćom ide u redovni vrtić. Danas je to, uz asistente, ipak izvodivo. Trebalo bi približiti redovnu populaciju osobama s teškoćama. Mi stalno imamo potrebu da se uklopimo. Imamo na umu da nigdje ne bismo smjeli iskakati, ali dijete iz poremećaja autističnog spektra vrlo se teško uklapa. Trebalo bi mu u redovnom vrtiću omogućiti da se okolina prilagodi njemu, objasnila je Pavlačić.

Svake godine raste broj autistične djece, no brže se ustanovi prava dijagnostika i provodi terapija.

Nije samo što je povećana brojka već se brže dijagnosticira. Djeca brže dolaze stručnjacima i brže se sve uspostavlja. Da je više komunikacijskih poremećaja, istina je. No, ovdje je važna diferencijalna dijagnostika. Potrebno je vidjeti što je autizam, što su ekranizmi. Doživjeli smo da su nam roditelji rekli da su dijete stavljali ispred ekrana još dok je ono bilo novorođenče samo kako bi ga smirili. Tada se razvija specifičan komunikacijski poremećaj koji može biti vrlo sličan poremećajima iz autističnog spektra. Kad sam ja počela raditi, vidjela sam jedno ili dvoje djece s autizmom u 10 godina da nam je došlo na tretman, a sad je to drastično puno više, dodala je Pavlačić.

SUVAG je zdravstvena ustanova koja provodi ranu dijagnostiku i ranu intervenciju. U trenutnom tretmanu SUVAG ima niz djece s komunikacijskim poremećajima, no to nije autizam. Na preglede se ne čeka dugo i s pedijatrima djelatnici imaju odličnu suradnju. Ipak, ponekad njihove terapije nisu dovoljne, jer se baziraju samo na ambulantnom radu. Više o ovoj temi saznajte u emisiji „Mogu sve“.