Stari su obrti dio nematerijalnog kulturnog nasljeđa te često stvaraju sliku o određenom narodu. Oni se prenose s koljena na koljeno, a mnogi vjeruju kako ih niti jedna tehnologija ne može zamijeniti jer osim vještine i kvalitete generacijama se prenosi i ljubav prema određenom zanatu. Stvarnost je nažalost drugačija i poznato je kako tradicionalni obrti polako izumiru, ali na sreću, otvaraju se i mnogi novi obrti.
–U zadnjih desetak godina obrti koji se nisu uopće otvarali su stari obrti kao što su urar, zlatar, postolar, klesar, dimnjačar, tesar, zidar… Imamo na pretek drugih, novih obrta koji se otvaraju, kao što su poslovno savjetovanje, informatičke usluge, marketinške djelatnosti te građevinski obrti. Ti su obrti danas u rastu, rekao nam je Stipe Adžaga, predsjednik udruženja obrtnika grada Karlovca.
Tehnologija napreduje i danas je uobičajeno pokvareni predmet zamijeniti novim umjesto popraviti ga. Posljedično, obrti propadaju jer propada potražnja za uslugom koju oni nude.
–Nama se danas ne isplati popravljati jedan televizor jer ga ni ne možete popraviti, dok je prije bilo dosta servisera za televiziju. Danas toga više nema. Danas televizor kupite, ima svoj rok trajanja, pokvari se i nema popravka. Takva vrsta obrta više nije prihvatljiva u društvu. Isto je što se tiče urara. Uru kupite za 100 eura, a za popravak će vam urar uzeti 50 eura. To je neprihvatljivo. Takva su zanimanja postala neprofitabilna. Naravno da postoje ure koje imaju svoje druge vrijednosti, ali govorimo o nekom standardu, nadodaje Adžaga.
Jedno od zanimanja koje je sve rjeđe je urar. Poznati karlovački urar Ivan Kralj rekao nam je kako je u njegovim počecima u Karlovcu posao cvao, a sada je sasvim drugačija priča. Danas ima slabo posla i jasno se osjeća da ovakvi obrti više nemaju budućnost.
–Kad sam se vratio iz Njemačke 1975. godine u Karlovcu je bilo 12 urara. Sad nas ima troje. Tada smo svi imali posla, nismo sve ni mogli napraviti. Ja sam nakon tri mjeseca od povratka iz Njemačke imao dva urara iz Zagreba koji su radili za mene i još sam tu imao zaposlenog radnika, govori nam Kralj.
Novi se obrti stalno otvaraju, a njihov uspjeh diktira tržište.
-Ako su oni u rastu, znači da postoji potreba za tim obrtima. Sve one koji su manje poznati i koji nisu toliko dobri u svom poslu tržište će izbaciti van. Oni koji rade svoj posao, koji imaju više svojih klijenata i svoju uhodanu mašineriju će opstati. To vam diktira tržište i to je jedino mjerilo da li netko radi dobro ili ne, objašnjava nam Adžaga.
Sve dok se uz trend zatvaranje brojnih obrta javlja i trend otvaranje onih novih, ne trebamo se bojati, jer u svijetu koji se neprestano mijenja takva je promjena možda baš ono što nam treba.
