Nakon gotovo 118 godina izlazi nova knjiga na glagoljici. Njen autor je već poznato lice karlovačke književnosti Tomislav Beronić. Inače rođen u Vukovaru, fasciniranost je za povijest dodatno pronašao proučavajući dinastiju Frankopana.
Svoj književni opus o Frankopanima nastavlja novom knjigom „Misal kneza Anža Frankopana“ koja se razlikuje od njegovih drugih knjiga jednim značajnim detaljem – ona je napisana na glagoljici. Sa knjigom dolazi i priručnik o glagoljici kojim je omogućeno jednostavno učenje glagoljice svima, a više knjizi ispričao nam je Beronić.
– Nova knjiga jedinstvena je po tome što je to prva knjiga otisnuta na glagoljici nakon 118 godina. ili ako hoćemo biti još radikalniji prva neliturgijska knjiga na glagoljici nakon 235 godina. To su riječi mog urednika Ivana Mancea koji je glagoljaš prvoga reda te je sve to dobro istražio. Dakle radi se o povijesnoj fikciji, o knezu Ivanu VIII Frankopanu Brinskom, ili Anž kako su su ga zvali i o njegovih 10 godina života kada je bio bez svoga grada Brinja koje je izgubio u vojnom sukovu sa kraljem Matijašem Korvinom. U tih 10 godina koje je proveo dijelom u Veneciji, dijelom Lici mogao je financirati tisak prve knjige na hrvatskom jeziku, Misalu po zakonu Rimskog dvora. Ta tiskara je bila ustanovljena u Kosinju gdje je nekad bila frankopanska utvrda. Ostalo pročitajte u knjizi, objasnio je Beronić.
Beronić je istraživao Frankopane dugi niz godina te je kopajući po stranih arhivima našao puno knezova i kneginja koji nisu zabilježeni u hrvatskim dokumentima. Tako je broj poznatih Frankopana porasao sa njih 118 na čak 215.
Beronić nam je pričao i o važnosti glagoljice za hrvatsku državu.
– Glagoljica je naše primarno pismo. Priče da su dva Grka došla u slavenske zemlje i izmislili pismo, znači Ćiril i Metod, to ne drži vodu. Ne postoji nikakav znanstveni dokaz za to. To je jedna pretpostavka kao što je bila pretpostavka da je Zemlja ravna ploča. Hrvati prije nego su se koristili izrazom Hrvati koristili su to pismo. Slova glagoljice bila su poznata još 900. godine prije Krista.
Kako navodi Beronić, glagoljica je dio hrvatskog identiteta i trebalo bi ju njegovati.
– Trebalo bi na neki način njegovati glagoljicu. Ne da postane službeno pismo u Hrvatskoj, vrijeme je ipak odradilo svoje. Ali da ipak svaki školarac zna napisati i pročitati svoje ime na glagoljici, to bi bilo sasvim u redu.
Knjiga „Misal kneza Anža Frankopana“ namijenjena je svim uzastima te se preporuča svima koji su zainteresirani za hrvatsku povijest i glagoljicu.
