KABA

Provjerili smo što nam zapravo donosi novi, jesenski paket mjera pomoći Vlade

Premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade predstavio je novi paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu koji stupa na snagu 1. listopada, a vrijedan je 464 milijuna eura i to za period od šest mjeseci.  Novim mjerama pokušava se stati na kraj visokoj stopi inflacije te pomoći najugroženijim građanima, posebice umirovljenicima koji bi trebali zajedno s korisnicima dječjeg doplatka i nezaposlenim osobama dobiti i jednokratnu pomoć.

U planu je zamrznuti cijenu struje, neće rasti kamate na kredite, a najveća novost je da se zamrzavaju i cijene 30 prehrambenih te neprehrambenih namirnica. Uz osam ograničenih proizvoda iz prošlog paketa kao što su suncokretovo ulje, mlijeko, brašno, šećer dodana su još 22 među kojima su jogurt, špagete, krumpir, toaletni papir…

Naša ekipa razgovarala je sa Zlatkom Kuzmanom, predsjednikom Županijske gospodarske komore Karlovac koji je prokomentirao ovu temu.

Ovo je peti paket mjera. Nažalost, nismo sretni što se od onog prvog – COVID paketa stalno događaju izvanredne situacije u kojima Vlada mora reagirati, a reagira sredstvima iz proračuna jer drugih nema. Nisu to ni mala sredstva, naime 6,8 milijardi eura je utrošeno na sve dosadašnje pakete mjera pomoći. Naravno, svi smo sretni što nam je proračun posljednjih nekoliko godina koliko toliko stabilan pa se to može, ističe Kuzman.

Bez obzira na veliku inflaciju, u posljednje vrijeme zbog porasta plaća živimo bolje, tvrdi Kuzman.

Naravno, najugroženiji su građani s niskim prihodima i umirovljenici pa se Vlada u ovom paketu većinski orijentirala upravo na njih. Intervenira se, stoga rezanjem cijena. Naime, neki su se jako zaigrali. Nije to samo pitanje inflatornog troška; u cijene je ugrađena i očekivana inflacija i neke nerealne zarade tako da možemo reći da za velik broj poduzetnika koji su povećavali cijene i nema realnog opravdanja, naglašava Kuzman.

Premijer Plenković u nekoliko je navrata ponovio da veliki porast cijena nije povezan s uvođenjem eura, iako se na prvu tako uistinu čini.

Uvođenje eura nema nikakve veze s tim. To jako dobro znamo svi mi koji to analiziramo. Euro je čak doprinio stabilnosti, lakšim transakcijama, sniženju troška transakcija. U turističkoj sezoni je, unatoč inflaciji u cijeloj Europi, omogućio rast turizma. Prihod će ove godine značajno porasti.

Niti jedna Vlada na svijetu u otvorenoj ekonomiji ne može puno napraviti na ovom polju, smatra Kuzman, ali isto tako dodaje da bi ovaj pokušaj naše Vlade trebao donijeti određene rezultate, ne samo za građane koji su svakako u prvom planu, već i za poduzetnike kojima cijena energenata također nebi trebala rasti.

Ostat će ograničenje cijena. Za plin je već ranije odlučeno da će do proljeća ostati ista cijena, također i za električnu energiju za male poduzetnike. Više od 100 tisuća bit će obuhvaćeno ovom mjerom. Za velike poduzetnike neće biti ograničenja cijena, iako pada cijena električne energije pa će sama ta činjenica pomoći. Mi imamo najnižu cijenu električne energije u Europi za građane. Cijena plina je isto najniža tako da sljedećih šest mjeseci ne bi trebalo biti nekih posebnih problema što se tiče te gospodarske situacije.

Probleme itekako vide umirovljenici. Na ovu temu oglasili su se i iz platforme Umirovljenici zajedno. Smatraju da je riječ o PR potezu Vlade jer bi cijene padale i bez mjera s obzirom da je turistička sezona gotova, a time i pada potražnja. Tvrde i da su neke cijene već sada manje od zamrznutih cijena. Također, ističu da je ključno umirovljenicima osigurati novčanu pomoć, ali ciljano, tako da raspoloživi novac dobiju oni kojima je uistinu potreban. Vlada bi pokazala da je ozbiljno krenula u obračun sa rastućim siromaštvom umirovljenika tek kada bi uradila novi izračun mirovina za sve umirovljenike, poručuju.