Gljivarski tjedan započeo je danas gljivarskim kotlićem na karlovačkoj tržnici, a članovi Gljivarskog društva Karlovac upoznali su prolaznike s gljiva koje mogu zateći u karlovačkim šumama. Ove godine održava se već 38. gljivarski tjedan koji se odvija svake jeseni.
-Upoznajemo naše sugrađane s raznim vrstama gljiva koje imamo u našim šumama. Na stolu ovdje imamo nešto više od 90% jestivih gljiva, ali ima i otrovnih. Cilj nam je upozoriti ljude upravo na takve opasne vrste od kod koji je čak moguća i smrt. Na primjer jedna od takvih je Amanita pantherina kojih ima u našim šumama. Mislim da na dodir nije niti jedna otrovna ali kod konzumacije da. S druge strane najcjenjeniji u našim šumama su vrganji kojih za sad još nema, ovi jesenski će vjerojatno doćio tek za tjedan dana, pojasnio nam je Filip Belančić, gljivar Gljivarskog društva Karlovac.
Amanita caesarea ili blagva, kneginja, peharček, kraljica šuma – mnogi su nadimci ove posebne gljive koja raste u našim šumama i nosi titulu najbolje. Zaštićena je i na karlovačkom području možete je pronaći u hrastovim i kestenovim šumama.
Sutra je zamišljeno branje gljiva za izložbe koje će se održavati u nedjelju i u ponedjeljak do 19:00 sati u Ulaku. U utorak je izložba gljiva u Vojniću. U srijedu će biti predavanje o gljivama koje će održati Matija Josipović, poznati stručnjak u tom području. Za kraj tjedna očekuje ih tradicionalan susret na Muljavi gdje će biti preko 500 gostiju, uglavnom iz gljivarskih društava diljem zemlje. U Kozjači će dan kasnije biti susret Gljivarskog društva i građana gdje će uz druženje biti i berba gljiva i kestena, s time će završiti gljivarski tjedan.
Gljivari nam kažu kako su znali nabrati u nekim bogatim godinama, kada se potrefi idealan omjer sunca i vlage i preko 250 vrsta gljiva u okolnim šumama.
-Možemo se pohvaliti s mnogim vrstama gljiva u našim šumama, podneblje je idealno, dodao je.
Kad je riječ o trovanju gljivama, po iskustvu nam iz Gljivarskog društva kažu kako Karlovačka županija stoji vrlo dobro. Oni sami nastoje educirati ljude, na poziv dolaze i u škole i tako se stvara prevencija.
-Neki prolaznici su dosta upoznati, dok dio ljudi zaista ne zna ništa. Takve nastojimo primarno uputiti na otrovne gljive kako ne bi bilo problema kasnije. Sezona još uvijek nije došla, prava sezona počinje za otprilike tjedan dana. Postoje proljetni i ljetni vrganji na primjer, ali ovi jesenski koji nam uskoro dolaze su puno kvalitetniji i zdraviji. Kod ljetnih u stručcima znaju biti crvi ili mravi zbog čega gube na kvaliteti, dodao je.
Gljive se mogu jesti sirove, ukiseljene, pržene, pohane, mnogo je načina kako ih pripremiti, no ono što svi poznavatelji ističu bitno je da ostali sastojci ne preuzmu okus.
-U današnji kotlić uz naravno gljive za koje smo odabrali vrganje, a dodali smo i svinjeći but, krumpir, povrće i goveđi temeljac. Odlučili smo se za vrganje jer ih ljudi nekako najviše preferiraju. Tko voli, može ubaciti miks jestivih gljiva jer svaka od njih ima nešto svoje i daje neku posebnu aromu. Blagva i lisičica za mene su na primjer najbolje same, tek na maslacu blago prepržene, tad se najbolje osjeti njihov okus. Što se okusa tiče naravno najbolja je ona koja je svježa. Prošle godine podijelili smo čak 100 porcija u pola sata, rekla nam je Nena Škrinjarić, tajnik društva.
