Krenula je sezona grijanja, što podrazumijeva i čiste dimnjake. Iako su dobar dio svog posla već odradili, karlovačkim dimnjačarima ni ovih dana na terenu ne nedostaje posla. Redovito održavanje dimnjaka u prosječnom kućanstvu podrazumijeva čišćenje barem dva puta godišnje. Svaka županija ima svoje zakonske propise pa je u nekim slučajevima to i češće. Čišćenje dimnjaka u pravilu, za jednog profesionalnog dimnjačara, ne traje dugo. Kako bi se neželjeni rizici spriječili, važno je dimnjačare pozvati na vrijeme.
–Ljudi još uvijek nisu shvatili da ne treba čekati zadnji tren. Čim završi sezona loženja, ajmo reći krajem 5., početkom 6. mjeseca, odmah treba zvati dimnjačara. Tada nema jesenske gužve i sve se lijepo na vrijeme može urediti i riješiti. Najčešći rizici kod krutih goriva su požari, kod plina je to gušenje ili trovanje. Kada se sve redovito održava i rješava do tih problema ne može doći, objasnio je dimnjačar Marin Lenac.
Dimnjačarstvo je kroz godine itekako napredovalo i nema tih situacija koje ne mogu riješiti, ali ipak postoji problem s kojim se ne znaju nositi – dimnjačarstvo je postalo „izumrli“ zanat. Mnogi dimnjačari odlaze u mirovinu, a nove generacije ne pokazuju interes za dimnjačarsku struku unatoč garantiranoj dugoročnosti posla i prihoda. Rastući je to problem i u Karlovačkoj županiji koja, čini se, ne pokazuje interes za njegovim rješavanjem.
–Dimnjačara je u Karlovačkoj županiji jako, jako malo. Nas koji obavljamo tu djelatnost može se nabrojati na prste ruke. Dimnjaka i peći za održavanje je i više nego dovoljno. Županija nema sluha za ovu problematiku, a po tom pitanju bi se hitno trebalo nešto poduzeti jer će nas biti još manje, nadodaje Lenac.
Deficitarno je to zanimanje i u Karlovcu je dimnjačara ostalo još samo sedam, a to je broj koji nikako nije dovoljan. Lenac još jednom poziva sve građane da ne čiste dimnjake sami jer će se oni na svaki poziv rado odazvati.
