Povodom 150 godina početka objavljivanja Glasnika svetog Josipa u Nacionalnom svetištu svetog Josipa održava se dvodnevni znanstveni skup „Protector Croatiae“. Josip Stadler pokrenuo je Izlaženje Glasnika sv. Josipa kao zabavno-poučni mjesečni list za katolički puk. Nakon što je Glasnik 1945. godine ukinut, izlaženje je ponovno pokrenuo monsinjor Marijan Radanović, graditelj svetišta u Karlovcu, koje ga i danas izdaje. Na početku otvorenja skupa zbor „Zrakica“ dječjeg vrtića iz Duge Rese otpjevao je hrvatsku himnu „Lijepa naša“, a pozdrav okupljenima uputio je rektor Hrvatskoga nacionalnog svetišta i župnik Župe Blažene Djevice Marije Snježne monsinjor Antun Sente.
–Već dulje vrijeme mnogi su me pitali, a i sam sam duboko u sebi osjećao da trebamo napraviti nešto i na znanstvenom planu u promociji svetog Josipa kao zaštitnika Hrvatske. Naime, 150. obljetnica izlaženja i objavljivanja glasnika svetom Josipu pokazala se kao dobra prilika. Zahvaljujući našem zagrebačkom nadbiskupu monsinjoru Draženu Kutleši i Katoličkom bogoslovnom fakultetu koji su uzeli znanstveno i glavno pokroviteljstvo, to je ostvareno. Jako mi je drago da su se tome pridružili predsjednik Sabora Republike Hrvatske, gospodin Gordan Jandroković, a mogu reći i Vlada Republike Hrvatske s Karlovačkom županijom i gradom Karlovcem koji su isto tako uzeli pokroviteljstvo ovog znanstvenog skupa, što pokazuje i važnost promišljanja o svetom Josipu kao zaštitniku Hrvatske. Da, treba se vratiti u 1687. kada je Hrvatski Sabor jednoglasno izabrao svetog Josipa za zaštitnika hrvatskog kraljevstva. On je prisutan u hrvatskoj svijesti, prisutan je u sveopćoj Crkvi, pa tako i Crkvi u Hrvata. Naravno da je 80 000 hodočasnika koje je ove godine u različite dane ispunilo ovo svetište, sve nas na to potiču. To su sve neki od razloga zašto želim da hrvatski znanstvenici katoličke preminijencije promišljaju o važnosti svetog Josipa u povijesti hrvatskoga naroda i katoličke Crkve i što nam on može donijeti u budućnosti, rekao je za Trend TV monsinjor Sente.
Sente je spomenuo i prijašnju izložbu „Ljepota svetog Josipa“ u kojoj je sudjelovalo 25 eminentnih hrvatskih akademskih slikara i kipara koji su svoj rad također posvetili svetom Josipu. Na znanstveni skup „Protector Croatiae“pozvano je pak 22 predavača, eminentna hrvatska znanstvenika koji će promišljati o svetom Josipu, biblijskom liku i zaštitniku Hrvatske, Crkve i nove duhovne stvarnosti u Karlovcu. Monsinjor Sente dodatno je objasnio kako je pokrenut znanstveni skup.
-Htjeli smo razmišljati o svetom Josipu kao biblijskom liku, pa imamo nekoliko biblijskih predavača. Zatim smo htjeli razmišljati kako su Josipa zamišljali u prvim kršćanskim vremenima. To je vrijeme patristike ili otaca gdje će nam prikazati prva tri stoljeća zapisa o svetom Josipu. Naravno, važan je i lik Martina Borkovića, zagrebačkog biskupa, saborskog zastupnika koji je predložio Hrvatskom Saboru da se izabere sveti Josip kao zaštitnik hrvatskog kraljevstva. Važan nam je i Josip Stadler koji je 1873. pokrenuo Glasnik svetog Josipa. Važan nam je mostarski biskup doktor Petar Čule koji je na Drugom vatikanskom saboru predložio da sveti Josip bude u kanonu mise. Važno nam je Marijan Radanović, obnovitelj Glasnika svetog Josipa i graditelj ovog svetišta. Važan nam je kardinal Franjo Kuharić koji nam je sa svim hrvatskim biskupima ovu crkvu uzdigao na čast nacionalnog svetišta. To su neke osobe o kojima će znanstvenici pokušati osvijetliti povijesni kontekst njihovog vremena i zašto su baš tada nudili svetog Josipa kao jedno od mogućih rješenja različitih životnih situacija u kojima se nalazio hrvatski narod.
I sam Sente ima zaključno predavanje nazvano „Marija udomljuje svog muža Josipa“. Napomenuo je da je život svetišta bogatstvo župe i svi župljani su pozvani na svaku aktivnost svetišta.
