Svjetski je dan sokolarstva. Najstarija je to lovna disciplina u kojoj se treniranom pticom grabljivicom lovi divljač. Uz već svima poznatog sokolara i predsjednika Hrvatskog sokolarskog kluba Viktora Šegrta, posjetila nas je i njegova sokolica Julija.
Hrvatski sokolarski klub osnovan je upravo u Karlovcu i broji više od 100 članova koji su vlasnici sokolarske iskaznice, a onih, kako Šegrt kaže, baš pravih entuzijasta je puno manje. Klub broji sve više mladih sokolara, a među njima je i sve veći broj žena na što su jako ponosni. Kako bi netko postao sokolar potrebno je zadovoljiti određene uvjete.
–Danas, na Svjetski dan sokolarstva, želimo i pozvati što više ljudi i mladih da se uključe, privući pažnju i onih koji se samo žele slikati s pticama da vide koliko je sokolarstvo važna tradicija i kolika je važnost ptica grabljivica u prirodi kao nekih bioregulatora određenih vrsta koje pomažu kompletnom okolišu. Da biste postali sokolar, odnosno da biste zadovoljili administrativnu formu, mora se položiti sokolarski ispit. Ispit se polaže u nadležnom Ministarstvu poljoprivrede, Upravi za lovstvo. Osobno sam se kroz godine zalagao da to u Hrvatskoj bude po jednom američkom modelu. Osoba nađe mentora, s njim provede godinu dana ili više na terenu, zatim se polaže pisani dio, slijedi i praktični dio nakon kojeg se dobiva sokolarska iskaznica. Da biste postali pravi sokolar ili sokolarka, potrebna su desetljeća rada, iskusan mentor i redovit odlazak u lov. Umjetnost sokolarstva je upravo način na koji ćete dovesti pticu u kondiciju i kako će ona uspješno loviti, objašnjava predsjednik Hrvatskog sokolarskog kluba Viktor Šegrt.
Viktor Šegrt osobno preferira jastrebove kojima se najviše bavi i koje uzgaja, ali odabir ptice je subjektivan i svaka osoba koja se bavi ili želi baviti sokolarstvom treba voditi računa o tome.
–U srednjem vijeku je samo visoka klasa lovila sa sokolovima. To je spektakl lova iz zraka, hvataju samo ono što leti, mali ulov uz veliki broj pokušaja. S druge strane recimo jastrebovi su bile ptice slobodnjaka. Oni su puno brutalniji i temperamentniji. Smatram da svatko treba nabaviti pticu koja njemu osobno po tom temperamentu odgovara i naravno prema divljači koje najviše na njihovom području ima. Sokolarstvo je lov i treba se orijentirati prema ptici, odnosno što će najviše moći loviti, dodaje Šegrt.
Osim što se redovito bave lovom, Hrvatski sokolarski klub pomaže i u rehabilitaciji ozlijeđenih divljih jedinki te redovito održavaju sokolarske demonstracije. Sokolarskim tehnikama uzgoja pomoglo se obnoviti vrste ptica grabljivica, koje su bile na pragu izumiranja.
–Što se tiče trenutne ugroženosti ptica grabljivica u Hrvatskoj, situacija se ustabilila. Populacija sivih sokolova u Karlovcu se gnijezdi na više mjesta i često ih viđam. Škanjaca mišara ima u izrazito velikom broju, to su one ptice koje viđate recimo uz autocestu. Ono što je problem je prehrambena baza – divljač kojom se hrane. Tu su problem neke druge vrste poput vrana, svraka i sl. koje su desetkovale određene vrste divljači. Zato recimo nema dovoljno količine hrane zeca pa nema ni orlova, zaključuje Šegrt.
Na sjednici UNESCO-vog odbora za nematerijalnu baštinu 2021. godine umijeće sokolarenja uvršteno je na Reprezentativan popis nematerijalne baštine čovječanstva i to je uistinu veliko priznanje za sve sokolare.
