Danas je točno tri godine od petrinjskog potresa, jednog od najrazornijih koje pamtimo na području Hrvatske. Snažnom je potresu dan ranije prethodio i jedan slabiji, ali prilično jak potres, a oba su nepovratno promijenila sliku Sisačko-moslavačke županije. Tisuće stanovnika Banije ostalo je bez svojih domova, a sedam izgubljenih života vječni su podsjetnik na razornu moć prirode. Apokaliptične scene razrušene Petrinje, Gline, Siska, Majskih Poljana i mnogih drugih mjesta obišle su svijet.Hrvatska se digla na noge, građani su pomagali i donirali.
Seizmolog Krešimir Kuk kaže da se aktivnost ni danas nije smirila.
-Na području Banovine još uvijek imamo izraženu aktivnost. Još uvijek je to područje aktivno, potresi su slabiji tako da ih osjete samo stanovnici užeg epicentralnog područja.
Može li se takav scenarij ponoviti? Kuk napominje kako niti jedan seizmolog nikada neće reći da se na bilo kojem području, koje je sposobno generirati jake potrese, potres neće ponoviti. Potrese je nemoguće predviđati, ističe. Ipak, pojašnjava:
-Nije vjerojatno. Velika količina energije se oslobodila i svakodnevno se oslobađa i upravo ti slabiji potresi koji su česti i vrlo ih je velik broj do sada već zabilježen, su pokazatelj da postoji neka stalna seizmičnost, koja također upućuje na to da je manje vjerojatno da bi se dogodio ponovno tako jači potres i iz razloga što naša područja ipak nisu, na sreću, toliko seizmogena da su ovako jaki potresi česti.
Gradonačelnica Petrinje Magdalena Komes poručuje da je čitav grad jedno veliko gradilište.
-U centru Petrinje dominiraju i brojne dizalice i sve vrvi od radnika. Velika je koncentracija gradilišta, tu govorim i o privatnim objektima u vidu pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara. To su privatni objekti čiju obnovu nismo mogli financirati iz Fonda solidarnosti, pa je Ministarstvo kulture preuzelo financiranje. Također smo preuzeli još dodatne 42 zgrade preko Ministarstva graditeljstva, ali isto tako tu su i zgrade u nadležnosti županije i države koje se saniraju i obnavljaju.
No kvalitetne i brze obnove ne može biti bez doprinosa građevinskog sektora.
-Iskoristit ću i ovdje priliku da zamolim građevinske firme da ostanu, oni koji jesu na Banovini da ostanu, da se i dalje odazivaju na pozive Ministarstva graditeljstva što se tiče obnove obiteljskih kuća što nam je najvažnije. Ajmo apelirati, znam da je dobit i profit najvažnija, ali molimo i da se zadrže na Banovini i koju godinu ostanu ovdje.
Gradonačelnica Siska Kristina Ikić Baniček kritizirala je vladajuće.
-Tri godine im je trebalo da prihvate moju ponudu i moj poziv da partnerski sagradimo višestambene zgrade za osobe koje su ostale bez domova u gradu Sisku. Tri godine im je trebalo, sada su to konačno prihvatili i gradit će se na gradskim parcelama 12 zgrada. Jedina ocjena koju danas možemo reći o državnoj obnovi na području Siska i Banije su nemar, politikanstvo i nebriga.
Dogradonačelnica Gline Branka Bakšić Mitić smatra da su dvije godine potrošene uzaludno. Pozdravlja činjenicu da su na području Grada Gline izgrađene četiri stambene zgrade s 52 stana, kao i 74 kuće u naselju Banovi dvori. Ipak, napominje:
–Još imamo ljude u kontejnerima, još imamo ljude koji čekaju obnovu. Žalosno je to da mi u 21. stoljeću u tri godine nismo mogli obnoviti kuće. Neki pomak se s dolaskom ministra Bačića u Glini vidi. Krenula je izgradnja i privatnih objekata i kuća i ne znam, za pet godina valjda će svi doći u svoje domove.
Dogradonačelnica Gline uputila je važan apel:
-Svi stradalnici potresa na području Sisačko-moslavačke županije koji nisu podnijeli zahtjev za obnovu rok je 31.12.2023. I oni koji nemaju riješeno vlasništvo, neka donesu račune da su živjeli na tom mjestu i podnesu hitno zahtjev. Poslije ovog datuma više nema podnošenja zahtjeva za obnovu.
