Stupilo je jako puno izmjena i dopuna brojnih zakona koji se reflektiraju na korisnike mirovina. Uglavnom su pozitivne promjene, kako za zatečene korisnike, tako i za buduće. Prvenstveno, određen je dodatak na osnovnu mirovinu od 27% umjesto 20,24%.

Zatečenim korisnicima će se od prvog sljedećeg dana nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama Zakona o dodatku odrediti dodatak na osnovnu mirovinu ako je mirovina u isplati. Dakle, 27% za onaj dio koji do sad bio 20,24% što će se, naravno, pozitivno reflektirati na iznos mirovine, izjavio je Goran Turk, viši upravni savjetnik u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (Područni ured u Karlovcu).

Povećava se osnovica za određivanje osobne invalidnine i drugih braniteljskih prava na osnovu izmjena Zakona o hrvatskim braniteljima.

Korisnicima mirovine bio je omogućen rad do polovice radnog vremena do 4 sata da im se ne zadire u najnižu mirovinu ili u iznos mirovine. Za sve je to vrijedilo osim za korisnike najniže mirovine određene prema članku 49 Zakona o hrvatskim braniteljima. Braniteljska populacija to zna. To su zapravo korisnici mirovina kojima je mirovina određena sukladno broju dana borbenog sektora. Njima je sad s izmjenama i dopunama Zakona omogućen također rad do pola radnog vremena, do 4 sata dnevno, da se ne zadire u iznos mirovine i da dalje imaju nastavno pravo na isplatu najniže mirovine. 

U vezi nacionalne mirovine došlo je do promjene kod uvjeta prebivališta. Konkretno, više se ne traži da netko prije podnošenja zahtjeva za nacionalnu naknadu ima neprekidno 20 godina prebivališta u Hrvatskoj, već je sniženo na 10 godina. Također, povećan je i prihodovni cenzus na 300 eura po članstvu kućanstva.

– Primjerice, dvoje supružnika u jednom kućanstvu ako samo 1 od njih ima mirovinu ili osobni dohodak, ukoliko je on ispod 600 eura i podijelimo ga na dvoje, drugi nezaposleni, odnosno, onaj koji nema mirovinu, ostvarit će pravo na nacionalnu naknadu.

foto: Unsplash

Nacionalna mirovina odsad će iznosti 150 eura i isplata će biti moguća putem pošte na izričiti zahtjev korisnika. Pozitivne promjene prisutne su i kod Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu uključujući Zakon o inkluzivnom dodatku.

Povećan je dohodovni cenzus i to sa 70% na 140% od proračunske osnovice koja iznosi 441,44 eura. To je predviđeno tako da će biti 5 cenzusnih grupa ovisno o postotku od proračunske osnovice. Ono što je najbitnije, najbitnija je izmjena da od 1. siječnja pravo korisnika doplatka za djecu s oštećenjem zdravlja, odnosno, težim ili teškim invaliditetom, bit će objedinjeno u tom pravu na inkluzivni dodatak koji se ostvaruje u sustavu socijalne skrbi. To će biti u stvarnoj nadležnosti Zavoda za socijalni rad. 

Za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak nadležan je Hrvatski zavod za socijalni rad, koji će za zatečene korisnike prava na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, odnosno s težim ili teškim invaliditetom na dan 31. prosinca 2023., po službenoj dužnosti, provesti postupak radi odlučivanja o pravu na inkluzivni dodatak, koji će im u slučaju priznanja tog prava, pripadati od 1. siječnja 2024..

– Preuzeta će biti isplata svote doplatka za djecu u visini od 110,36 eura. To govorim za djecu s oštećenjem zdravlja, s težim ili teškim  invaliditetom.

Turk navodi da je prethodna godina za Zavod za mirovinsko osiguranje bila specifična. Omogućena je isplata dijela obiteljske mirovine udovcima ili udovicama uz vlastitu mirovinu i 27% pokojnikove mirovine.

– Po toj osnovi je u prethodnoj kalendarskoj godini podneseno na nivou Karlovačke županije gdje je Područni ured u Karlovcu nadležan, nešto preko 5000 zahtjeva i riješeno je, ako se ne varam, točno oko 94% tih zahtjeva. 

Zabilježen je velik priljev zahtjeva za ponovno određivanje mirovine uz primjenu Zakona o hrvatskim braniteljima. Velik dio priljeva i najveći dio neriješenih predmeta odnosi se na to, pa iz Zavoda mole korisnike za razumijevanje, jer prioritet uvijek imaju prva prava koja se odnose na rješavanje onih zahtjeva gdje ljudi prvi put ostvaruju pravo na mirovinu, odlaze u mirovinu i to se riješava priroitetno. U 2023. godini bilo je 200% redovne poslovne godine u jednoj godini s istim kadrom, tvrde iz Zavoda.

Sve promjene nalaze se na sljedećoj poveznici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje: Obavijest o zakonskim izmjenama od 1. siječnja 2024.