Antimikrobna rezistencija je velik izazov za održavanje javnog zdravlja kojeg je medicina itekako svjesna. Nerijetke su situacije u kojima pacijenti ostaju bez terapijskih mogućnosti s obzirom na otpornost određenih bakterija na sve antibiotike. Do rezistencije dolazi zbog zasićenosti antibioticima koji iako ubijaju bakterije, potiču ih na mutaciju stvaranja otpornosti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije skoro 25% stanovništva Europe uzima antibiotike za bolesti poput gripe i Covida koje su virusne infekcije za koje nema potrebe posezati za antibiotikom jer on na viruse ne djeluje. Epidemiologinja Hlaj, osim odgovornog uzimanja antibiotika naglašava kako je bitno sačekati prvih par dana prije odlaska liječniku kada su u pitanju ove popularne respiratorne bolesti.
-Stvaraju se gužve u čekaonicama i tako se zarazi još veći broj ljudi. Sezona je respiratornih bolesti i bilo bi dobro da ljudi u čekaonicama nose maske. Nema potrebe za antibioticima kod virusnih infekcija. Antibiotska terapija se daje u slučaju komplikacija, kad dođe do dodatne bakterijske infekcije ili pneumonije, naravno u dogovoru s liječnikom. Inače, kod liječnika nije potrebno ići u prva tri dana da vidite kako će se bolest razvijati, najčešće budu obične respiratorne viroze za koje, naglašavam nisu potrebni antibiotici, pojasnila nam je Renata Hlaj, voditeljica službe za epidemiologiju.
Neodgovorno korištenje antibiotika stvara velike probleme jer ih pacijenti nepropisno uzimaju, ali odgovornost je i na liječnicima opće prakse koji olako daju antibiotike pacijentima za tegobe gdje zaista nisu potrebni.
–Velik je to problem koji iz desetljeća u desetljeće raste, a nemamo dovoljno efikasnog oružja da se borimo s njim zato što nam postojeći antibiotici postaju sve neučinkovitiji. Bakterije ne reagiraju na njih. Imamo sojeve koji su doslovce osjetljivi na svega jedan od svih mogućih antibiotika, a s druge strane nedovoljno brzo na tržište izlaze novi antibiotici. Slab je taj napredak u istraživanjima i izdavanju novih antibiotika. Vodimo bitku s bakterijama i moramo uvijek biti korak ispred njih, rekla je Tamara Marković, liječnica, klinički mikrobiolog i voditeljica službe za mikrobiologiju ZJZKA.
Otpornost na antibiotike, kako predviđa Svjetska zdravstvena organizacija, mogla bi uzrokovati do 10 milijuna smrti godišnje do 2050. godine ako se hitno šira populacija ne počne ponašati odgovornije prema ovom problemu.
–Vrlo je bitno da se antibiotik uzima onda kad zaista treba, u dozi kojoj treba i u odgovarajućem vremenu trajanja antibiotika. Svi smo zapravo svjesni kako se, ja priznajem, a vjerujem i drugi, znamo odnositi prema tim antibioticima. Bolje nam je, pa ga ne popijemo do kraja, tvrdi Jelica Magdić, mikrobiolog.
