Služenje vojnog roka tema je koja se ponovno nedavno pojavila u Hrvatskoj. Zamrznut je 2008. godine radi mjera štednje, ali zbog velikih globalnih napetosti i sukoba raspravlja se o mogućnosti njegovog ponovnog uvođenja ili barem osnovne mjesečne obuke. Zastupnici u Hrvatskom saboru i političari u javnosti su do sada više puta komentirali temu mogućeg uvođenja vojnog osposobljavanja u Hrvatskoj. Umirovljeni časnik Oružanih snaga RH Slaven Vujnović objasnio je zašto misli da je u ovom trenutku potrebno uvođenje vojnog roka.
-Moram naglasiti da je to vrlo kompleksna priča. Da mi je to pitanje netko postavio prije 10 godina, rekao bih da se ne slažem. Sada zbog sigurnosnih prijetnji u svijetu mislim da nam je neophodan vojni rok i da bi ga trebali uvesti u dogledno vrijeme. Ne radi toga što se po medijima i portalima priča da bi dečki bili muškarci i slično, nego zato što trenutno imamo krizu u Ukrajini, krizu na području Izraela i Palestine, imamo krizu Irana s Hutima i moguću krizu s Korejom. Sve te krize su povezane između svjetskih igrača koji ih proizvode, što znači da se vjerojatno u sljedeće 2-3 godine postoji velika vjerojatnost da dođe do globalnog sukoba, rekao je Vujnović.
Vujnović smatra da je bolje unaprijed se pripremiti za potencijalni vojni sukob. Istaknuo je da, premda jesmo pod zaštitom NATO-a, neće moći odmah reagirati u Hrvatskoj ako izbije globalni sukob i da moramo biti samodostatni da se barem 30 do 60 dana možemo samostalno obraniti dok ne dođe pomoć izvana. Istaknuo je kako 2008. godine vojni rok nije ukinut, nego zamrznut zbog štednje jer je ročna vojska izuzetno skupa, a tako bi bilo i sada. Dodao je kako predloženih mjesec dana nikako ne bi bilo dovoljno i da bi bilo potrebno minimalno 6 mjeseci jer tu nije riječ samo o obuci, već i o stvaranju tima koji bi uključivao i muškarce i žene. Neki od učenika Gimnazije Karlovac također su se složili da žele vojni rok.
-Ja sam za jer mislim da je to dobar način za dobivanje discipline i ostale vrednote koje će nam pomoći u daljnjem životu, rekao je Karlo, učenik Gimnazije Karlovac.
-Definitivno vidim zašto bi bio uveden. Mislim da su moji vršnjaci danas dosta u padu po pitanju discipline, a dosta ih se i ne bavi sportom. To bi uvelo svježinu i povećalo im radne navike i fizičku spremnost, a u slučaju mobilizacije bili bi puno spremniji i imali više znanja o rukovanju oružjem i ostalim stvarima koje vojni rok donosi. Ali opet, vidim i zašto su ljudi protiv toga, rekao je Patrik, učenik Gimnazije Karlovac.
Učenici su se većinom složili kako bi mjesec dana vojne obuke bilo prekratko i dijele mišljenje da je potreban. Međutim, ravnateljica Gimnazije Karlovac Snježana Štranjgar nije se složila s time. Istaknula je da nije upoznata s nacionalnim konceptima i strategijama vezanima za sigurnosnu i obrambenu politiku, ali ima svoje mišljenje o temi vojnog roka.
-Kao povjesničar i privatno, protiv sam toga jer, gledajući povijesne priče 20. stoljeća, Prvi i Drugi svjetski rat, ti koncepti su uglavnom rezultirali pojačavanjem ratnih truba i bubnjeva, a mislim da je ovo vrijeme brojnih dilema i poteškoća. Čini mi se da za opće ozračje ova ideja nije prava. U slučaju neke obrambene ugroze, sigurna sam da postoji način da riješimo naša obrambena pitanja, rekla je Štranjgar.
Mnogi građani na širem području Hrvatske također su izrazili sumnju i neslaganje oko ponovnog uvođenja obaveznog vojnog roka. Nesumnjivo je riječ o temi oko koje se lome koplja, a je li pokrenuta samo zato jer je predizborno vrijeme ili se doista ozbiljno misli o zaštiti hrvatskog teritorija i njegovih stanovnika, ostaje za vidjeti.
