
Inicijativa Nastavnici Povijesti nastala je 2018. godine kada je ukinuta nastava povijesti u 13 strukovnih smjerova. Do danas nastavnici upozoravaju da treba zadržati dosadašnji status nastave povijesti kako bi obrazovanje u strukovnim školama bilo cjelovito. Međutim, prema novom nacrtu kurikuluma Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, satnica i sadržaj nastave povijesti se dodatno skraćuje. Sada se kurikulum nalazi na stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja pod e-savjetovanjem unutar zanimanja Tehničar za 3D tehnologiju i obuhvaća samo hrvatsku povijest od 18. do 20. stoljeća. Sve drugo je izostavljeno.
-Kao nastavnici povijesti smatramo da nema nikakvih argumentiranih razloga zbog kojih bi se ovako drastično rezala nastava povijesti u četverogodišnjim smjerovima gdje učenici sada uče 2, a negdje čak 3 godine nastavu povijesti. Smatramo to neutemeljenim, a Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih ne bi trebala biti ta koja će propisivati kako će izgledati kurikulum iz nastave povijesti u hrvatskim strukovnim školama. U njih ide 70% srednjoškolaca, a to je 100 000 učenika, Kako će oni u budućnosti učiti nastavu povijesti, pitaju se iz Inicijative Nastavnika Povijesti.
Nastavnici ne žele stvaranje jaza između gimnazijalaca i učenika strukovnih škola oko poznavanja povijesti, stoga se zahtijeva povratak minimalno 2 godine učenja povijesti za četverogodišnje strukovne smjerove. U određenim strukovnim školama uvedena modularna nastava i eksperimentalni programi već su skratili satnicu, a premda je modularna nastava u jednom dijelu bolja jer pretpostavlja više terenske nastave, financijski je i skuplja. Primjerice, učenici četverogodišnjeg smjera u Trgovačko-ugostiteljskoj školi Karlovac imali su 4 do 6 sati povijesti, a sada imaju 2 godine u općeobrazovnima i 2 godine kao povijest kroz struku. Profesorica povijesti i geografije u Trgovačko-ugostiteljskoj školi Katarina Škot iznijela je svoje mišljenje o daljnjem smanjenju satnice povijesti.
-Što se tiče same satnice, ona će nam biti problem jer je neće biti i pojavit će se puno tehnološkog viška što se tiče strukovnih škola. Problem će biti i u drugim školama jer djece je sve manje. Što se tiče samih učenika, oni time gube temelj za razvoj osnovnih građanskih i društvenih kompetencija za razvoj svog osobnog nacionalnog identiteta. Mi smo mali narod i uvijek smo bili u sklopu neke druge države, pa nam je povijest izrazito bitna, izjavila je Škot.
Profesorica Škot rekla je kako učenici trogodišnjeg smjera u Trgovačko-ugostiteljskoj školi imaju do jedne godine nastavu hrvatske povijesti na kojoj dobiju barem neke naznake o povijesti. Učeći, istražujući i analizirajući povijest učenici razvijaju kritičko i apstraktno mišljenje, a bez toga dobivamo usko orijentiranu radnu snagu. Time su učenici ograničeni u mogućnostima jer dalje ništa i ne mogu.
-Mi iz našeg iskustva imamo puno učenika koji su nakon trogodišnje i četverogodišnje škole išli dalje i završili fakultete. Njih dosta sada radi s nama, a neki su i doktorirali. To su učenici koji imaju potencijala i mogućnosti, ali si iz nekih razloga ili ne mogu priuštiti školovanje ili nisu znali što i kako upisati, pa su zato upisali strukovnu školu jer dobivaju struku. Oni tu rade i tako se financiraju. Zakonom im je garantirano cjelokupno obrazovanje, a ako maknete predmete kao što je Povijest, oni gube to pravo, gube način stvaranja tog identiteta jer je jedna godina učenja Povijesti u četverogodišnjim strukovnim školama praktički ništa, zaključila je Škot.
Ako se povijest krene učiti od 18. stoljeća, ispada kao da se sve prije toga nije ni dogodilo, poput teme kako je uopće nastao Karlovac. Čak su i teme iz nedavne povijesti poput Domovinskog rata zapostavljene jer dolaze tek na kraju i prebrzo se obrađuje i u novom kurikulumu. Profesorica povijesti i geografije u Ekonomsko-turističkoj školi Tatjana Protulipac također je istaknula važnost predmeta koje predava učenicima jer ih uče općeljudskim vrijednostima, identitetu, današnjoj ekološkoj svijesti i domoljublju.
-Bilo bi važno da Povijest ostane u svojoj satnici kako je za četverogodišnje strukovne škole, ona je bitna. Možda bi eventualno neke druge predmete pojačali i stavili ih u neku varijantu izbornog predmeta, pa te satove nadoknaditi, a ovo ostaviti kako je bilo. To bi bilo važno za mlade ljude u Hrvatskoj, imati i opću i svjetsku povijest uz hrvatsku, rekla je Protulipac.
Profesorica Protulipac izjavila je kako njezina škola organizira puno terenske nastave povijesti. Redovno posjećuju Vukovar i obilaze Muzej Domovinskog rata Karlovac-Turanj. Čak imaju i turističku grupu koja putuje po Europi i Hrvatskoj, a pretprošle godine uveli su i interdisciplinarnu terensku nastavu unutar koje posjećuju Ozalj, odnosno Svetice, špilju Vrlovku i Stari grad Ozalj, a tu su i Gospić i izvor Gacke.
Više terenske nastave bilo bi znatno korisnije učenicima, no tu bi se Ministarstvo znanosti i obrazovanja trebalo više uključiti financiranjem.