Predrasude su česta pojava u međuljudskim odnosima i društvu općenito. Premda se zasnivaju na stereotipima o određenim grupama i time prividno olakšavaju stvaranje mišljenja, riječ je o negativnim sudovima koje lako vode u diskriminaciju i sukob. Upravo o predrasudama je održano predavanje u Gradskoj knjižnici Ivan Goran Kovačić u sklopu 17. Tjedna psihologije.
Drugo po redu predavanje u sklopu Tjedna psihologije okupilo je karlovačku publiku željnu saznati nešto više na temu predrasuda. Predavanje je održao profesor psihologije Mladen Barešić koji je stručno objasnio što predrasude zapravo jesu.
-Vjerojatno prva najčešća predrasuda je da ih nemamo. Svi imamo predrasude, a one se zasnivaju na stereotipima koji nam pomažu da u ovako složenom svijetu lakše funkcioniramo. Predrasude imaju emocionalnu dimenziju kojom začinjavamo stereotipe koje imamo, a ako su te emocije prejake i nismo u stanju kontrolirati na koji način opažamo svijet oko sebe, sudimo o njemu i tome slično, onda se izlažemo velikoj vjerojatnosti da nekritički diskriminiramo, da budemo negativni prema drugima i prema pojavama. U ovakvom svijetu kakav jest, to sigurno umanjuje našu mogućnost i sposobnost kvalitetne prilagodbe, rekao je Barešić.
Predrasude su vrlo učestale, a javljaju se sve češće kako svijet postaje složeniji. Premda nam statistika i psihometrija mogu dati neke konkretne brojke, činjenica je da ljudi bez predrasuda ne postoje, stoga treba voditi brigu da nam predrasude ne odu predaleko u otvorene sukobe.
-Financijska i ekološka kriza, COVID, migrantska kriza… Pitanje je koliko smo kao ljudi odgojem, obrazovanjem i iskustvom opremljeni da funkcioniramo u takvom svijetu. Najčešće se branimo pojednostavljenim razmišljanjem, simplifikacijama i predrasudama. Sada trebamo prihvaćati ljude koji dolaze izvana, a ne znam pomažu li nam statistike. Kako se odnosimo prema Nepalcima, Filipincima i ostalima, kako ih gledamo, koje misli nam idu glavom, koje misli izgovaramo i na koji način to manifestramo u ponašanju. Iskazujemo li to kao rasnu, nacionalnu ili kojekakvu predrasudu i stereotipizaciju, hajdemo se zapitati, rekao je Barešić.
Predavanje nazvano „Od predrasuda do rasuda (O, gnjevni ljudi!)“ plijeni pozornost svojim dužim i kreativnim nazivom. Barešić je objasnio kako je osmislio naziv.
-Krenuo sam od predrasuda, rasud se nametnuo sam po sebi kao korijen riječi predrasuda iako ga nikad nisam upotrijebio u ovom obliku. “O, gnjevni ljudi!” je teaser, odnosno provokacija jer postoji poveznica s filmom koji će biti u osnovi predavanja, objasnio je Barešić.
Film na predavanju prikazao je kako ljudi donose odluke i kako pristupaju nekim odlukama koje su možda iznimno važne. Čak i u takvim situacijama možemo biti površni, oslanjajući se na svoje pretpostavke, stereotipe i predrasude te dalekosežno zaključivati ne razmišljajući o posljedicama. S druge strane, film pokazuje i kako se može i treba pristupiti takvim situacijama. Barešić je istaknuo kako se možda neće dogoditi nikakva promjena, ali stvorit će se novi uvidi o predrasudama.
-Mi u svakodnevnom životu često znamo reći da je nešto zdravorazumski, ali pitanje je što je zdravi razum. On je kombinacija obrazovanja, iskustva, inteligencije, lucidnosti ili duhovitosti i, na kraju, poniznosti. Pitanje je koliko imamo poniznosti da bismo prihvaćali činjenicu da svi imamo predrasuda i da se vjerojatno u nekim situacijama s tim predrasudama ne nosimo dobro i iskazujemo ih na način da drugim ljudima činimo štetu, zaključio je Barešić.
Nakon predavanja u srijedu o predrasudama idućeg dana je održano predavanje o mozgu, strahu i kognitivno bihevioralnoj terapiji, a Tjedan psihologije zaključit će se danas u 18:00 sati „Psiho pub kvizom“ u Caffe baru Ziggy.
