Dvije godine prije smrti, Dragojla Jarnević napisala je svoju oporuku koja se danas nalazi u Državnom arhivu u Karlovcu. Napisana je 1873. na hrvatskom jeziku, hrvatskoj štokavštini. Pisana je krasopisom na četiri strane. Dragojla je dala jasne smjernice kome i na koji način se treba podijeliti njen imetak koji nije bio značajan uzevši u obzir njenu ulogu u društvu toga vremena.

-Oporuka započinje klasičnim “U ime Oca, Sina i Duha Svetoga. Amen”. Onda spominje da svoju dušu isporučuje nebeskom Ocu, a zemaljske ostatke majčici zemlji. Određuje mjesto svoga pokopa. Piše da želi biti pokopana na dubovačkom groblju poviše križa. Nakon toga spominje svoju imovinu za koju tvrdi da nije bila ničime opterećena. Dijeli je svojim nasljednicima – nećakinji Zori, odnosno njenim kćerima, istaknula je Hrvojka Božić, ravnateljica Državnog arhiva u Karlovcu.

Dragojla je dobrim dijelom Zoru odgojila, pa ne čudi kako je nju izdvojila među nećacima. Tako je Zora i svojevrsni izvršitelj njene oporuke. Ipak, Dragojla Jarnević nije sav imetak ostavila obitelji, već je dio pripremila za druge, njoj važne namjene.

-Dnevnik ostavlja učiteljskoj zadruzi, kako bi bio, “na korist sirotah udovicah”, sa jednom opaskom- da se ne smije otvoriti 10 godina nakon njene smrti. U oporuci spominje i preostali novac. Točno je precizno definirano na koji način želi da se rasporedi. Jedan dio će se potrošiti na njeno uzdržavanje do smrti. Dio ostavlja gradskoj bolnici, dio za mise u Svetoj Trojici fratrima, a dio za mise u crkvi Majke Božje Snježne na Dubovcu. Također, u oporuci definira da se na grobu treba napraviti kameni križ i točno što se na križu treba napisati – ime i prezime, datum rođenja i datum smrti. 

Na samom kraju oporuke nalazi se zabilješka sudskog povjerenika Vjekoslava Gvozdanovića
koji kaže da je u društvu dvojice svjedoka oporuka pročitana, a izvršena je negdje godinu dana nakon smrti književnice.

Sve ovo svjedoči o vremenu u kojem je Dragojla živjela.

Političke prilike su drugačije, nego u ono vrijeme kada je ona ostavila, možemo reći, najbolji dio sebe. Ona je uvijek naglašavala rodoljublje i prosvjetu. Jako joj je bilo stalo da što više siromašne djece, osobito djevojčica dobe potrebnu naobrazbu, kazao je Antonio Bosio, arhivist u Državnom arhivu u Karlovcu te dodao kako se kroz oporuku vidi da joj je bio bitan spas vlastite duše pa je i zato dio sredstava predviđen za mise nakon njene smrti, ali to je bilo uobičajeno postupanje u to vrijeme.

Originalna oporuka koja se nalazi u arhivu pažljivo se čuva kako bi i nove generacije mogle poznavati lik i djelo vrsne Karlovčanke.

-Oporuka se čuva u gradivu pravosuđa. Došla je u Arhiv kada je on osnovan zajedno s gradivom Poglavarstva. Izdvojena je iz fonda pravosuđa. Čuvamo je u posebnim uvjetima kao jedan važan dokument za povijest grada Karlovca, istaknuo je Bosio. 

Inače, Dragojla Jarnević je preminula na današnji dan 1875. godine. Preminula je u svome voljenom i rodnome gradu Karlovcu. Njen doprinos kulturnom i društvenom životu Hrvatske nemjerljiv je. Bila je hrvatska književnica i učiteljica, strastvena planinarka, guvernerka u Grazu, Veneciji i Trstu, krojačica, ali prije svega žena ispred svoga vremena koja je redefinirala položaj žena u društvu.