Da stanje u poljoprivredi nije baš “bajno” znaju i ptice na grani. Upravo iz tog razloga potrebno je konstantno ulaganje u područje agronomije jer ipak se radi o osnovi svake ekonomije. Na tom tragu, na Veleučilištu u Karlovcu održan je Okrugli stol na temu “Fleksibilizacija obrazovanja u području poljoprivrede s posebnim naglaskom na multifunkcionalnu poljoprivredu”.
-Okrugli stol organiziran je u okviru projekta AgriNext. Panelisti, stručnjaci u ovom polju, raspravljali su o potrebama poboljšanja višenamjenskog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u poljoprivredi. Sve u svrhu poticanja izvrsnosti i zelenih radnih mjesta u ruralnim područjima kao i mogućnostima fleksibilizacije obrazovanja u navedenom području, izjavila je Marijana Blažić, profesorica na Odjelu prehrambene tehnologije i koordinatorica projekta AgriNext.
Projekt AgriNext je Inkubator poljoprivredne i ruralne izvrsnosti i platforma za razmjenu kompetencija nastao kao Erasmus+ projekt. Cilj projekta je stvoriti okruženje za učenje koje odgovora potražnji vještina na tržištu rada na području poljoprivrede. U projektu AgriNext doprinos Veleučilišta je ključan za razvoj ažuriranih smjernica i prijedloga kako bi obrazovni sustavi bili fleksibilniji i usklađeniji sa zahtjevima tržišta.
-Svake godine se smanjuje kohorta učeničke populacije se smanjuje. Ministarstvo to zna i trudi se prilagoditi tome. Poljoprivreda je svakako jedna od najvažnijih grana, čak bih rekla strateška grana jer glavna je misija svake zemlje prehraniti stanovništvo. Možda postoji jedan značajan raskorak između potreba za vještinama i interesu učenika za poljoprivredna zanimanja. Mogu reći da se radi svake godine na popularizaciji zanimanja. Ministarstvo je imenovalo 26 regionalnih centara kompetentnosti, od čega su tri posvećena poljoprivredi. Poljoprivreda spada u grane koje se jako brzo razvijaju, izjavila je Vesna Hrvoj Šic, voditeljica Službe za strukovno obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja, te dodala kako će i u sljedećem financijskom razdoblju osigurati dovoljna sredstva za razvoj digitalnih i zelenih vještina.
Čak 70% učenika u Republici Hrvatskoj je zainteresirano za strukovna obrazovanja. Međutim ne u mjeri u kojoj je potrebno tržištu rada, ali interes postoji.
-Učenike i njihove roditelje najviše privlači, kada je riječ o zanimanjima u poljoprivredi, su opremljenost škola te kvalitetni nastavnici. Najvažnije u cijeloj priči jest da vide perspektivu prema razvoju karijere u sklopu zanimanja koje su odabrali, dodala je Hrvoj Šic.
-Ovaj panel može doprinijeti popularizaciji studija bliskih agronomiji i preradi. Nekako nam se čini da je općenito atmosfera u Europskoj uniji po pitanju agronomije dosta loša, dosta je pobuna i protesta u posljednje vrijeme. No stavimo li to sve po strani, ljudi na kraju dana moraju jesti i zato je u agronomiji budućnost. Koliko su ta zanimanja perspektivna, naročito u Hrvatskoj, govori podatak da već sada nedostaje izuzetno velik broj agronoma, dodao je Ivan Štedul, dekan Veleučilišta u Karlovcu.
