
Svake godine 21. ožujka obilježavamo Nacionalni dan invalida rada. Ovaj se dan obilježava nakon rudarske nesreće u Belgiji 1956. godine u kojoj su stradale 262 osobe. Razlozi nesreće bili su zastarjela oprema i slaba osposobljenost za rad osoblja, nakon čega su uvedeni postroženi sigurnosni propisi.
Smisao obilježavanja ovog dana je skretanje pozornosti na potrebu stvaranja pozitivne klime za sprečavanje ozljeda na radu i profesionalnih bolesti te solidariziranje javnosti za potrebe unapređivanja društvenog položaja invalida rada, osiguranja njihove socijalne integracije i jednakopravnog sudjelovanja u životnoj zajednici.
Također bi trebalo razvijati inovativne oblike zapošljavanja kako bi osobe koje su zadobile invaliditet na radu mogle i dalje raditi i pridonositi društvu.
Hrvatska ima gotovo 89 tisuća registriranih invalida rada, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a ono što posebno žalosti činjenica je da se osobe s invaliditetom i dalje susreću s nizom prepreka i stereotipa, pogotovo pri zapošljavanju.
Nedovoljno koristimo preostale radne sposobnosti osoba s invaliditetom i njihova radno pravna zaštita nije na razini na kojoj bi trebala biti. To moramo mijenjati. Ovo je ujedno prilika da pozovemo poslodavce da obrate pozornost i pruže priliku osobama s invaliditetom jer mogu donijeti puno dobroga, a praksa pokazuje da su ujedno vrijedni i odani zaposlenici na koje nedovoljno računamo, istaknuo je pravobranitelj za osobe s invaliditetom Dario Jurišić.
Ovogodišnji Nacionalni dan invalida rada obilježava se pod motom “Potičemo zaštitu invalida rada starije životne dobi”, a u Dugoj Resi je održana i zanimljiva panel rasprava na temu „Zaštita invalida rada starije životne dobi i kako poboljšati njihov položaj u društvu“.
Održivi razvoj nije moguće postići bez svjesnog i namjernog uključivanja sve većeg broja starijih osoba sa i bez invaliditeta.Socijalna podrška posebno je važna u starijoj životnoj dobi, jer može pomoći u smanjenju stresa te vodi boljem tjelesnom zdravlju i psihičkoj dobrobiti. Osoba koja ima podršku drugih lakše se nosi sa stresnim situacijama, drugačije percipira stres te koristi drugačije strategije suočavanja i prilagodljivija je. Samo druženje s drugim ljudima omogućava starijim osobama da dožive ugodne emocije, te smanje osjećaje usamljenosti, tjeskobe i depresije.
Današnjom panel raspravom želimo čuti kakva je perspektiva i mišljenje stručnjaka o specifičnom položaju starijih osoba u društvu i zajednici, posebno invalida rada starije životne dobi i njihovoj ranjivosti na siromaštvo, nasilje, zdravstvene probleme, socijalnu izolaciju i usamljenost te i uvidjeti kako možemo doprinijeti poboljšanju njihovog položaja u društvu, rekao je predsjednik Hrv. Saveza udruga invalida rada Ante Štulić.