Stupile su na snagu izmjene i dopune Kaznenog zakona, a s njima i pozitivne promjene u zaštiti životinja. Napuštanje kućnog ljubimca, domaće ili divlje životinje sada se prijavljuje policiji ili općinskom državnom odvjetništvu, a kazna je do godinu dana zatvora, odnosno do dvije ako je napuštanjem prouzročena smrt životinje ili je napušten veći broj životinja.
–Podržavamo strože kazne za napuštanje i mučenje životinja i nadamo se da će nove odredbe Kaznenog zakona o zaštiti i dobrobiti životinja zaživjeti i u praksi, odnosno provoditi na terenu, a ne samo na papiru. Također se nadamo da će novi Kazneni zakon o zaštiti životinja utjecati na ljude i na odgovorniji odnos prema životinjama kako bi bilo što manje napuštenih životinja na ulicama, a time i u skloništima, rekao je voditelj Skloništa za životinje u Utinji Krešimir Lemić.
Kazne se povisuju za kazneno djelo ubijanja i mučenja životinja na kaznu zatvora od dvije godine ili tri godine ako se kazneno djelo počini iz koristoljublja. Zlostavljačima i ubojicama životinja odsad se može izreći sigurnosna mjera zabrane držanja i nabavljanja životinja, u trajanju od jedne od pet godina.
–Prije svega, treba više raditi na samoj svijesti ljudi, s time da se sa što više empatije odnose prema živim bićima, odnosno životinjama. Treba poraditi na svijesti o kastraciji i sterilizaciji samih životinja kako bi bilo što manje neželjenog potomstva, a time i što manja mogućnost napuštanja istih. Isto tako se treba što više vršiti mikročipiranje pasa i sama provedba kontrole mikročipiranja pasa kako bi to odvratilo ljude od napuštanja životinja, pojasnio je Lemić.
Premda su promjene u Kaznenom zakonu dobrodošle, ostaje problem dokazivanja napuštanja i zlostavljanja životinja.
–Svi napušteni psi nisu označeni mikročipom i tu nije moguće utvrditi njihovo vlasništvo, osim ako netko nekoga ne snimi u samom činu napuštanja životinje. Ako se i pronađu psi označeni mikročipom, ponovno je napuštanje teško dokazivo jer se ne može dokazati je li pas svjesno napušten ili je nekome pobjegao, izjavio je Lemić.
Nažalost, i dalje raste broj pasa u Skloništu za životinje u Utinji, kao i u cijeloj Hrvatskoj. Osim strožih kazni, očito je nužno dodatno raditi na educiranju ljudi o važnosti sterilizacije i kastracije pasa. U samom Skloništu u Utinji svi spolno zreli psi se u trenutku dolaska podvrgnu kastraciji i sterilizaciji uz mikročipiranje i cijepljenje protiv bjesnoće. Udomitelji imaju pravo i na besplatnu kastraciju u ovlaštenoj veterinarskoj ambulanti na Dubovcu. Psi, mačke i druge životinje iziskuju dugogodišnju skrb, a svatko prije nabave životinje mora dobro razmisliti ima li financijska sredstva, uvjete i mogućnosti brinuti o njoj.
–Imamo u zadnje vrijeme dosta veliki problem s ljudima koji preminu, a za njima ostane životinja za koju nitko od rodbine i nasljednika ne želi preuzeti brigu. Trebam naglasiti da je zakonska dužnost nasljednog reda preuzeti brigu o ostavljenoj životinji za pokojnikom, zaključio je Lemić.
Životinje se ne daju na poklon i nisu predmeti koji se mogu odbaciti. Zajedničkim djelovanjem građana i državnih institucija može se ostvariti manji broj napuštenih životinja u skloništima ili na ulicama gradova i sela. Svi koji imaju sumnje ili informacije o napuštanju ili mučenju životinja mogu to prijaviti nadležnim institucijama, a sada i policiji.
