Pročistač otpadnih voda u Gornjem Mekušju s radom je započeo prije 13 godina. Riječ je zapravo o prvom komunalnom projektu u Hrvatskoj financiranom EU novcem. Samo nekoliko gradova u Hrvatskoj ima izgrađen ovakav uređaj, a Karlovac je u nacionalnom vrhu po uspješnosti pročišćavanja otpadnih voda i očuvanju svojih rijeka.
U posljednjih 13 godina, otkako je uređaj u funkciji, pročišćeno je više od 83 milijuna kubika otpadne vode, izvučeno gotovo 1700 tona otpada, što finog, što krupnog i ono što je možda najznačajnije – iz sustava je izvučeno 25-30 tisuća tona strojno dehidriranog mulja.
Sav taj otpad bi završio u Kupi čime bi se bitno narušio akvatični život rijeke. Nedostatak kisika koji uzrokuje prolazak otpadne vode bez pročišćavanja uvelike utječe, prije svega na riblji fond, istaknuo je Dario Štefanac, voditelj Odjela uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i crpnih stanica u VIK-u.
Kako zapravo funkcionira cijeli proces? Mikroorganizmi koji se nalaze unutar otpadne vode za razgradnju koriste kisik. Zadatak je skupljati te mikroorganizme na jednom mjestu, poticati njihovu razgradnju, jer je voda čišća što ih je više. Ta biomasa u jednom trenutku, ističe Dario, postaje prevelika. To je zapravo mulj koji se onda izvlači van.
Važno je reći da je taj mulj izrazito organski opterećen i to je izvor energije. S jedne strane imate situaciju da pročišćavate otpadnu vodu i za to koristite električnu energiju, a s druge strane mulj koji je nusprodukt cijele priče koristite za proizvodnju te energije, bilo električne, bilo toplinske. To je smjer u kojem idemo.
Najveći izazovi vezani su uz otpad. Na mjesečnoj razini iz sustava se izvuče 15 -17 tona otpada koji remeti rad crpnih stanica i finih sita. Redovito održavanje, pranje i podmazivanje iziskuje i velika financijska sredstva, što je dodatan problem.
Više od 80 posto otpadne vode na području Karlovca i Duge Rese je mješovit sustav. To su veliki profili cjevovoda, to je mješavina sanitarne i industrijske otpadne vode. Svašta se nađe u tom sustavu. Imamo još uvijek velik broj neodgovornih građana koji bacaju vlažne maramice, štapiće za uši i to stvara problem. Trebamo kontinuirano raditi na edukaciji, smatra Štefanac.
Važno je istaknuti da će kroz projekt aglomeracije više od 11 tisuća ljudi dobiti priliku spojiti se na javni sustav odvodnje i moći će napustiti septičke jame.
Kroz projekt aglomeracije je napravljena odlična stvar. Sa 2200 tona mulja godišnje, došli smo na 600 tona, a jedinična cijena odlaganja je ista. Ušteda je četiri puta. To je godišnje 150 tisuća eura uštede.
Cilj je održavati cijenu postojanom uz redovito osuvremenjavanje sustava, naglasio je na kraju Štefanac.
