Uskoro će se, 11. svibnja, po prvi puta u Hrvatskoj obilježiti Nacionalni dan palijativne skrbi. Palijativna skrb nije, kako iz platforme Umirovljenici zajedno ističu, „privlačna“ tema i slabo je popraćena.
-Mi smo do sada govorili najčešće o rastu mirovina, međutim važno se dotaknuti i problematike palijativne skrbi. Želimo da novi zakon bude usvojen po principu nacionalnog i razvojnog plana palijativne skrbi. Morat će sadržavati veći broj mobilnih timova, volontera, koordinatora palijativne skrbi. Za takve stavke ćemo se boriti u našem mandatu, rekla je nositeljica liste u VII. izbornoj jedinici Vesna Horvat.
Posljednji zakon o palijativnoj skrbi je usvojen 2017. godine i trajao je do 2020. U Hrvatskoj je u svakom trenutku između 25.000 i 55.000 oboljelih kojima je ovakva skrb potrebna i novi zakon je prijeko potreban.
-Na Razvojnom se programu u Ministarstvu zdravstva radi i on bi trebao biti usvojen ove godine, ali dokument ne znači ništa dok ne zaživi, dok ne dobijemo visoko funkcionalan multidisciplinaran pristup zbrinjavanja fizičkih, socijalnih, psiholoških, pa i duhovnih potreba umirućih ljudi, kao i onih s kroničnim zdravstvenim problemima, zbog kojih trebaju učinkovitu i raznoliku pomoć i njegu. Tekst razvojnog programa tek mora ići na javnu raspravu i bit ćemo vrlo kritični prema svim točkama, dodaje Horvat.
Prema podacima iz prošlog kvartala u Hrvatskoj su samo 363 tzv. palijativna kreveta, dva hospicija, u Rijeci i Splitu, ukupno manje od 600 postelja. Iz platforme Umirovljenici zajedno imaju plan da se formira tisuću novih kreveta, 42 nova mobilna tima i 47 koordinatora. Za sada su usluge palijativne skrbi dostupne samo radnim danima, međutim pacijentima je pomoć potrebna stalno, a dužina i kvaliteta života ovisi im upravo o funkcioniranju tog sustava.
