Dok struka provodi reviziju mjere 8. Sustava obrane od poplava grada Karlovca, obični građani pokušavaju, kako kažu, spasiti što se spasiti da, pa su tako pred nešto više od mjesec dana poslali prijavu Konzervatorskom odjelu u Karlovcu, a vezano na arheološko nalazište s ušća Kupe i Dobre.
–Uvidom u Registar kulturnih dobara RH primijetili smo da se nigdje ne spominje. U posjedu smo i dokumenta koji je konzervatorski odjel Karlovac izdao Hrvatskim vodama 20. 2. 2020. godine, u kojem negira postojanje bilo kakvih arheoloških nalazišta u mjeri 8. Nalazište je na ukupnoj površini nešto više od sedam hektara, pa se iskreno nadamo da će nekome u Hrvatskim vodama faliti zemlje za iskop i izgradnju nasipa. Isto tako se iskreno nadamo da ćemo konačno prestati biti „ekonomski najpovoljnija varijanta“. U jednom od sljedećih naših obraćanja javnosti objavit ćemo popis preko 20 stavki koje smo dosad detektirali da treba modificirati, preraditi, uložiti ogroman novac da bi bile u skladu s projektom mjere 8. Možda se sjećate izgradnje novog mosta na Kupi između Mahićna i Gornjeg Pokupja, koji je s početnih 9 milijuna kuna iz 2011. (sredstva za izgradnju mosta predviđena iz proračuna ŽUC-a), deset godina kasnije koštao nevjerojatnih 70 milijuna kuna, međutim račun su platile Hrvatske ceste (ali to nije sve, „zaboravili“ su svima spomenuti još 50-ak milijuna kuna koji su utrošeni na trasiranje, višekratno projektiranje, otkup zemljišta, mjernike, vještake, odvjetnike, dozvole (makar uporabne dozvole novi most nema ni danas), obnovu starog mosta (trebalo ga je obnoviti zbog izgradnje novog?) itd…). Da, ako zbrajate, novi most na Kupi je u deset godina, deset puta poskupio… krajnja cijena mu je oko 120 milijuna kuna. Povući ćemo paralelu s mjerom 8, sve je izglednije da će i ona istim putem kao i novi most…u prerade, dorade, krpanja i višestruka poskupljenja. Naravno, neće biti kriva struka, već će krivnja biti svaljena na nas, obične ljude, jer se nešto bunimo, priopćili su iz Građanske inicijative “Ne zidovima i nasipima oko nas”.
Samo nalazište je procijenjeno na oko 2500 godina starosti, spada u mlađe željezno doba (1. – 3. st. pr. Kr.), smatra se da je to nizinska utvrda-naselje sa zemljanim bedemom, vjerojatno plemena Kolapjani, jedinstvena u ovom dijelu Hrvatske, ali i Slovenije. Položaj se ponovo koristi u ranom novom vijeku (16. – 18. st.). O korištenju prostora u ranom novom vijeku svjedoče ulomci keramičkih posuda i glaziranih pečnjaka kao i podatak s karte Prvog vojnog mjerenja (First military survey) iz razdoblja 1763.-1787. godine. Na toj karti označeno je da se na ušću rijeke Dobre u Kupu nalazio objekt pod nazivom Blatnichka Edelhoff.
