Pisam Vuzem prošal je,
Zelen Juraj došal je,
Iz zelene gore
Po širokem putu,
Po debelom pruđu.
Donesel je, donesel,
Zelen dugu mladicu,
Lakat dugu travicu.
Darujte ga, darujte,
Jurja zelenoga.
Poznata je ovo pjesmica uvriježena u našim krajevima, a jučer i danas mogli ste ju čuti u mnogim selima Karlovačke županije tijekom Jurjevskih ophoda.
-Najčešće u ophode idu mladići, jedan od njih tzv. Zeleni Juraj je zamaskiran sav u zeleno. Kod nas u Mekušju postoji zapis kako su momci netom pred Jurjevo od vrbinih grančica izrađivali posude i dodatno ih kitili grančicama, maramama, trakama koju je Zeleni Juraj nosio na glavi u ophodima. Ostali mladići u ophodima su nosili manje grančice i u svako kućanstvo u koje su došli su ostavili dar koji je simbolizirao zaštitno sredstvo za dobar urod i zdravlje, rekla nam je Nikolina Belančić Arki, etnologinja.
Sveti Juraj predstavlja u seoskoj tradiciji početak radova na poljima ali i početak proljeća. Nadalje, ovaj svetac ima zaštitničko, apotropejsko obilježje borbe protiv zlih sila.
-Obilježavanje blagdana svetog Jurja kakav nam je danas poznat korijene ima i u grčkim božanstvima ali i u rimskoj tradiciji. Naime, nekadašnji Ilirski i Tračanski pastiri koji su živjeli na Balkanu, imali su šumsko životinjsko božanstvo zvano Silvan. Svoje korijene vuče od grčkog Dioniza koji slavljen svakog proljeća. Predstavljao ga je mladić zamaskiran u zeleno granje i pratila su ga dvojica mladića uz instrumente. Naši ophodi za svetog Jurja su vrlo slični toj tradiciji, dodala je Belančić Arki.
Postoji i tradicija koja se povezuje sa starim Rimom, obilježavala se obično 21. travnja pod nazivom Parilije, odnosno dani pastira. Tada se stoka po prvi puta tjerala na pašu što je jedan od običaja vezanih uz svetog Jurja, posebice na području Slavonije. Iz doba Parilija spominje se i običaj kićenja stoke koji se pojavljuje i u Hrvatskim krajevima.
–Neki znanstvenici, konkretnije Fraser, smatra da on svoje porijeklo vuče iz demona vegetacije koji, u pozitivnom smislu, potiče buđenje prirode i tjera zle sile.
Mnogi običaji, vjerovanja, rituali i proricanja su nekoć bili neizostavan dio ovog pastirskog blagdana, no ono što je do danas ostalo su Jurjevski ophodi, pjesma jurjaša, darivanje, a ponegdje i paljenje jurjevskih krijesova.
