Problemi sa spavanjem česti su kod mnogih hrvatskih građana. Najčešće se manifestiraju kao buđenja tijekom noći i kao nemogućnost ponovnog usnivanja. Znakovito je i da oni koje muči nesanica često odlaze u krevet razmišljajući o poslovnim i privatnim problemima, pri čemu se javljaju osjećaji stresa, tjeskobe i anksioznosti koji ometaju opuštanje tijela.
–Prva vrsta poremećaja spavanja odnosi se na akutnu ili kratkotrajnu nesanicu, ali iz medicinskog kuta puno nam je problematičnija kronična nesanica za koju se mora dogoditi da osoba tri noći u tjednu ne spava dobro tijekom tri mjeseca. Kad kažem ne spava dobro, to se prvenstveno odnosi na problematiku usnivanja, ali moguće je i buđenje tijekom noći ili kratkotrajan san. Kod nekih ljudi prisutna je samo jedna od ovih kategorija, a kod nekih sve spomenuto. Razlozi za nesanicu mogu biti zaista različiti. Primjerice, mogu biti psihičke prirode jer praktički ne postoji niti jedan psihijatrijski problem, poremećaj ili bolest, a da na kraju krajeva ne uzrokuje i neki poremećaj spavanja. S druge strane, tu su različiti tjelesni problemi koji također mogu biti u podlozi takve nesanice. Na san utječu i životni, odnosno egzistencijalni ili psihosocijalni faktori. Ponekad je pitanje što je prvo, kokoš ili jaje, odnosno nesanica koja nastaje iz nekih psihičkih poremećaja ili nesanica koja može potencirati nastanak anksioznog ili depresivnog spektra, rekao je voditelj Integrativnog centra mentalnog zdravlja Igor Salopek.
Neki ljudi će si pokušati pomoći kod nesanice konzumiranjem različitih psihoaktivnih sredstvava poput alkohola, što im može razviti ovisnost, istaknuo je Salopek. Time si stvaraju dodatne probleme jer može doći do ozbiljnih posljedica.
Naše tijelo se u optimalno osam sati spavanja oporavlja od svakodnevnog umora i iscrpljivanja. S druge strane, imamo puno važnije ili naglašenije probleme koji nastaju u odnosu na neurološki aspekt nesanice. Tu svakako treba izdvojiti problematiku pamćenja i kognitivnih funkcija. Tijekom spavanja san omogućuje restrukturiranje memorije i učvršćivanje pamćenja, da sve što smo doživjeli tijekom dana posloži u smislu kognitivnih funkcija. S druge strane, san nam omogućuje, da se tako izrazim, otplaviti određene nečistoće iz stanica koje se nakupljaju tijekom dana. Ako imamo neuravnotežen san, stanično smeće ostaje zarobljeno u stanicama i prijeti ljudima kojima se to događa da im se razviju određene neurodegenerativne bolesti kao što je Alzheimerova bolest. Istraživanja koja se spominju u zadnje vrijeme su jedna od mnogih na ovu temu, ali u globalu govorimo o trideset do pedeset posto ljudi u Hrvatskoj ima neki od poremećaja spavanja. Dakle, generalno možemo govoriti da polovica ljudi u Hrvatskoj ne spava dobro. To je ogroman javnozdravstveni problem za koji je svakako potrebno potražiti pomoć.
Zanimljivo je proučiti i demografske kategorije kada govorimo o teškoćama sa spavanjem. Pokazalo se kako u Hrvatskoj bolje spavaju muškarci nego žene, građani od 18 do 24 godine od onih starijih od 25, samci u odnosu na vjenčane ili razvedene, građani bez djece u odnosu na one koji imaju djecu i učenici i studenti u odnosu na radno aktivne građane.
–Osobe starije životne dobi kraće spavaju, a kod njih se ne očekuje da bi trebali onoliko spavati koliko spavaju mlađi ljudi. To je prirodno regulirano, ali s druge strane, od same kvantitete puno je važnija kvaliteta sna. Tu svakako treba spomenuti da tijekom spavanja prolazimo nekoliko različitih faza spavanja; neke su pliće i površnije, a druge dublje. Svaka ima svoju funkciju, ali hipnogram o kojem govorim izuzetno nam je važan da bismo vidjeli spava li osoba kvalitetno. Sama dužina spavanja ne znači da će se čovjek ujutro probuditi odmoran. Kvaliteta sna je nešto što treba uvijek evaluirati, a ukoliko se liječenje nesanice ne uspijeva postići standardnim metodama, svakako je moguće uputiti se u jednu od naših klinika koje provode polisomnografiju i koje su specijalizirane za poremećaje spavanja. Tijekom noći jedna ili više njih snimaju osobu i pritom prate rad mozga te kako tijelo funkcionira za vrijeme spavanja.
Prikupljenim informacijama se mogu propisati drugi lijekovi, ali oni nisu jedini način kako se može regulirati spavanje. Važno je uspostaviti dobru higijenu spavanja.
Higijena spavanja znači da osoba nekoliko sati prije spavanja ne konzumira psihoaktivna sredstva, pogotovo ne ona koja će podignuti ili oraspoložiti osobu i dati energiju poput kofeina. Važno je urediti sobu kao prostor za spavanje, prostor u kojem nema puno stimulacije, smanjiti različite podražaje sa svih strana za različita osjetila. Svakako pomaže čitanje ili ugodna kupka prije spavanja, a odmažu fizička aktivnost i teška hrana. Ako se na taj način ne postigne optimalno spavanje, moguće je osim lijekova koristiti takozvani kognitivno-bihevioralni psihoterapijski pristup koji mnogima doista pomaže. Ako ništa od toga ne koristi, onda trebamo pristupiti lijekovima psihofarmacima, pri čemu neki mogu biti kratkotrajno rješenje, a drugi dugoročnija rješenja, ovisno o nuspojavama i koliko će se hipnogram koji sam spomenuo uspostaviti na kvalitetan način, zaključio je Salopek.
Izvor fotografija: unsplash.com
