Članovi Političke platforme Umirovljenici zajedno kandidirat će se na nadolazećim izborima za Europski parlament. S obzirom da je Europska komisija u redovitom izvještaju o starenju utvrdila da Hrvatskoj nedostaje strategija za dugotrajnu skrb kojom bi se odgovorilo na potrebe starijih osoba, članovi platforme predstavili su stručnu analizu problema i rješenja. Istaknuto je kako je jedan od velikih problema nedostatak smještajnih kapaciteta u domovima za starije osobe.
-U ovom trenutku s nekih dvjesto smještajnih jedinica na sto tisuća stanovnika Hrvatska je praktično pri dnu Europske unije, a to je nešto na čemu će se svakako morati poraditi. Do sada nije jer Hrvatska nije povlačila dovoljno sredstava iz Europskih kohezijskih fondova, Europskih socijalnih fondova i cijelog niza mogućnosti po kojima je mogla proširiti te kapacitete. Cijene domova su tolike da praktično dvadesetak posto umirovljenika može uopće pratiti tu komercijalnu cijenu koja je oko tisuću eura. U domovima gdje se subvencionira to je ipak upola manje, oko petsto eura, no i to si jako mali broj umirovljenika može priuštiti. Od blizu 680 domova u Republici Hrvatskoj, oko četrdeset i pet je u nadležnosti države i županije i to svakako treba popraviti. Država se treba početi ponašati prema privatnim domovima za umirovljenike na način kako se ponaša prema državnim ili županijskim, a to je da se subvencioniraju, rekao je nositelj kandidacijske liste Umirovljenici zajedno Milivoj Špika.
Špika je nadalje objasnio kako je medijan siromaštva u Hrvatskoj u ovom trenutku oko šezdeset posto ukupnih primanja po domaćinstvu, pa bi linija siromaštva bila oko petsto eura. Sukladno tome, preko sedamdeset posto hrvatskih umirovljenika živi ispod te linije ili su joj vrlo blizu.
Predviđeno je da bi u sljedećem periodu nekih 15 milijuna stanovnika Europske unije moglo izaći iz zone siromaštva. Posebno ćemo usmjeriti pozornost da pozovemo birače da 9. lipnja izađu na izbore kako im se ne bi dogodila greška koju su napravili 17. travnja, kada ih je 95 posto praktički biralo manju mirovinu. Nudili smo odmah povećanje mirovine za 200 eura, a naši konkurenti i ostali politički akteri su nudili to povećanje kroz 4 godine. Pritom su zaboravili reći umirovljenicima da će kroz 4 godine prosječna plaća biti oko 1600 eura sa sadašnjih 1200, pa do povećanja u kupovnoj moći uopće neće doći. Dakle, 95 posto umirovljenika ili nije razumilo prijedlog ili su iz drugih razloga glasali sami protiv sebe. Naš posao u Europskom parlamentu je da kroz razne odluke i direktive poboljšamo stanje u Hrvatskoj i poradimo na edukaciji što većeg broja ljudi koji bi mogli pomoći da Hrvatska sutra povuće što više sredstava iz europskih fondova.
Prema izvještaju Europske komisije, javni rashodi Hrvatske za dugotrajnu skrb o starijima manji su od jedan posto BDP-a, a smještaj je osiguran za samo 3,68 posto starijih. Službeni podatak je da u skupini od 65 do 74 godine starosti 38 posto građana ima teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, a među starijima od 85 godina njih 68 posto.
–Spojeno sa siromaštvom koje muči generaciju treće životne dobi, naš cilj koji se poklapa s Europskim stupom socijalnih prava da se do 2030. godine riješimo siromaštva, odnosno smanjiti broj siromašnih u Europskoj uniji za 15 milijuna. Sigurni smo da će naš politički angažman za našu najbrojniju grupaciju birača postići da se stvari s razine Europske unije mijenjaju i u Hrvatskoj. Podržite listu 24, rekla je kandidatkinja na kandidacijskoj listi Umirovljenici zajedno Vesna Horvat.
Članovi Političke platforme Umirovljenici zajedno zaključili su kako će biti glas starijih građana ako uđu u Europski parlament. Poručuju umirovljenicima kako im se mogu obratiti sa svojim zahtjevima za koje će tražiti odgovore i lobirati za njih.
