Povodom Međunarodnog dana muzeja, u organizaciji Muzeja grada Karlovca i Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ održano je zanimljivo predavanje o rezultatima nedavnih arheoloških istraživanja u crkvi Presvetog Trojstva.
Najnovije rezultate arheoloških istraživanja provedenih u crkvi Presvetog Trojstva u Karlovcu početkom 2023. godine prezentirale su dvije zagrebačke arheologinje. Riječ je o Maris Mesarić, koja u siječnju i veljači prošle godine istraživala prizemlje zvonika franjevačkog samostana i Jani Frdelja, koja je u svibnju i lipnju prošle godine istraživala glavni brod i predvorje crkve Presvetog Trojstva.
U zvoniku je, ispod sadašnjeg poda, pronađen izvorni pod od opeke te kasniji drveni. Kripta, koja postoji u povijesnim zapisima, nije pronađena, kao ni dokazi koji bi potvrdili kako je zvonik nekoć služio kao spremište baruta. Otkrivena su vrata koja su crkvu direktno povezivala sa zvonikom, što danas nije slučaj. Pronađeno je i jako puno pokretnog materijala, poput ulomaka glaziranih i neglaziranih keramičkih posuda, pećnjaka, metalnih vilica, noževa i sličnih predmeta, koji će jednog dana krasiti tamošnji Franjevački muzej.
–Nije nas ništa posebno iznenadilo, istraživanje je bilo uobičajeno kao i svako drugo. Jako puno je sitnih nalaza – staklenih, keramičkih, metalnih predmeta tipičnih za ovaj prostor i za razdoblje od 16. do 18. stoljeća, kaže mag. arh. Maris Mesarić.
U glavnom brodu i predvorju crkve Presvetog Trojstva istraživanja su potvrdila ono za što postoje i povijesni zapisi. Poznato je kako su crkve kroz povijest služile kao mjesta ukopa važnih ili imućnih osoba, što je bio slučaj i u karlovačkoj crkvi. Kripte crkve Presvetog Trojstva nažalost nisu u potpunosti istražene, zbog problematičnih podzemnih voda. Zabrana ukopavanja unutar crkvi davne 1820. godine zahvatila je i karlovačko područje, zbog čega su postojeće kripte isušene, zasute vapnom i zemljom te zatvorene. Pronađena je i jedna grobnica zidana od opeke, s ljudskim ostatcima položenima u lijes.
–Riječ je prvenstveno o nalazima grobova, ukupno 80 grobova u tri horizonta ukopavanja koje smo našli unutar crkve, nekakvim strukturama starijih faza crkve i pokretnim nalazima koje smo uspjeli analizirati, kao i antropološkim analizama. Zna se kako su se imućniji građani ukopavali u crkve i očekivali smo ono što smo pronašli jer se dosta toga poklapa s pisanim izvorima koje imamo. Nismo naišli ni na što što nismo očekivali, a na neke stvari koje smo očekivali možda nismo naišli. Recimo puno više tragova starih ostataka crkve iz ranijih faza jer je sama crkva prošla četiri faze obnova i proširenja pa nas je to možda iznenadilo, objašnjava mag. arh. Jana Frdelja.
Unatoč tome što ova arheološka istraživanja nisu rezultirala nekim šokantnim otkrićima, omogućila su otkrivanje i dokumentiranje važnih struktura, predmeta, ali i ljudskih ostataka ključnih za razumijevanje karlovačke povijesti, što je i glavni cilj arheologije kao znanstvene discipline.
