Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić” Karlovac u suradnji s Poliklinikom Suvag Karlovac je 16. svibnja održala 6. stručni skup “Ostvarimo potencijale knjižnica” s temom “Ranom intervencijom do razvoja rane pismenosti”. Kombinacijom teorije i primjera dobre prakse izlagači iz Slovenije, Sjeverne Makedonije i Hrvatske su putem ZOOM aplikacije istaknuli važnost poticanja rane pismenosti i potencijalnih teškoća u razvoju ako djeca nisu izložena čitanju i knjigama od najranije dobi.
–Ovo je hibridni skup kojim pokrivamo cijelu regiju, a s nama je od samih početaka Ministarstvo kulture i medija Hrvatske koje nas ujedno sufinancira, kao i Grad Karlovac i partner Poliklinika Suvag. Na skup su pozvana četiri izlagača, a predstavljen je i Centar za poticanje rane pismenosti na Odjelu za djecu i mladež. Izloženo je devet primjera dobre prakse iz Slovenije, Sjeverne Makedonije i Hrvatske, rekla je zaposlenica Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić Karlovac i voditeljica Županijske matične razvojne službe Anita Malkoč Bišćan.
Inače je cilj stručnog skupa poticanje multidisciplinarne suradnje u provedbi programa, prihvaćanje različitosti te povezivanje i uključivanje osoba s teškoćama u društvo. Razmjenjuju se mišljenja, ideje, stručna znanja i primjeri dobre prakse za daljnji kvalitetni razvoj knjižničarstva na području rada s djecom od najranije životne dobi.
–Svake godine nastojimo obraditi drugu temu koja je bitna za razvoj djece, ali i drugih životnih dobi. Ove godine smo se usmjerili na najmlađu populaciju i ranu intervenciju za razvoj rane pismenosti. To je bitna tema jer smo svjesni da, ako krenemo na vrijeme, možemo prevenirati niz poremećaja. Adekvatnim poticanjem možemo osigurati da djeca budu spremna za školu i za sve što ih kasnije kroz obrazovanje čeka. Svi izlagači će teoretskim dijelom nastojati pokriti svoje područje, odnosno istaknuti sve teorijske smjernice važne za razvoj rane pismenosti. U dijelu izlaganja dobre prakse pokazat će kako se teorija primjenjuje, odnosno kako se zajedničkim snagama kroz različite sustave poput školstva, knjižnice i dio predavanja u vrtiću mogu postići dobri rezultati, rekla je magistrica logopedije i voditeljica dijagnostike i rehabilitacije u Poliklinici SUVAG Karlovac Bojana Knežević.
Knežević je dodala kako interes za knjigu slabi zbog velikog utjecaja ekrana. Ako u ranom periodu djeca nisu dovoljno izložena knjigama i čitanju, vještine koje proizlaze iz toga razvijat će se sporije i mogući su određeni problemi. Istaknula je da je cilj stručnog skupa upravo podizanje svijesti o važnosti pravovremenog djelovanja kroz čitanje, razgovor s djecom, radionice i priredbe kroz koje se djeca približavaju knjigama i čitanju.
-Prisutan je trend da veliki broj djece prije polaska u školu zapravo nije spremno za nju jer nemaju razvijene predvještine potrebne za usvajanje čitanja i pisanja. Primjerima dobre prakse u vrtićima, školama i suradnjama škola i knjižnica svi rade istom cilju, a to je što ranije upoznavanje djece s književnošću i osvještavanje važnosti čitanja, ne samo među ljudima koji se profesionalno bave djecom, već i kod roditelja. Danas našu djecu odgajaju generacije kojima se također manje čitalo, pa radimo na povratku korijenu bitnom za razvoj rane pismenosti i kasnijeg obrazovanja koji su međusobno povezani. Zajedničkim snagama knjižnica, škola, vrtića i roditelja, a po potrebi i terapeuta, možemo ostvariti da što manje djece u konačnici ima potrebu za našim uslugama.
Jedna od izlagačica stručnog skupa bila je i ravnateljica knjižnice Kristina Čunović. Objasnila je kako cijelo vrijeme rade na osvještavanju roditelja i drugih odraslih osoba koje rade s djecom koliko je važno čitati djeci od najranije dobi, zbog čega je otvoren Centar za poticanje rane pismenosti na Odjelu za djecu i mladež.
Na skupu ću govoriti zašto čitati slikovnice, kada početi čitati i na koji način, kako razlikovati kvalitetnu slikovnicu od manje kvalitetnih. Na kraju uvijek ističem da su roditelji modeli po kojima dijete uči, pa je važno da i oni čitaju. Kada dijete preraste određenu slikovnicu, roditelji ju mogu darovati drugoj djeci ili ih razmjenjivati. Važno je u svakoj prilici poslati poruku koliko je važno čitanje za kasniji uspjeh u životu, za poslovni uspjeh, bolje učenje i obrazovanje. Toliko su velike dobrobiti za razvoj djeteta, a dovoljno je samo petnaest minuta čitanja dnevno, rekla je Čunović.
Čunović je dodala kako se fonološka osjetljivost i predčitalačke vještine razvijaju do treće godine života i da se roditelji često žale kako je djeci preteško sažeti tekst ili prepričati lektiru. Sve su to vještine koje se razvijaju u prvim godinama života, čega su u knjižnici itekako svjesni. Zbog toga će sudjelovati na Europskoj konferenciji o pismenosti u Grčkoj gdje će cijeloj Europi predstaviti Centar za poticanje rane pismenosti i primjere dobre prakse iz Hrvatske.
