Javna ustanova Aquatika – slatkovodni akvarij Karlovac u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja provodi projekt BIOBLITZ – Alien CSI Bioblitz 2024. kojime se izuzimaju jedinke crvenouhe kornjače iz jezerca smještenog u gradskoj četvrti Luščić. Cilj projekta je oslobađanje ekološke niše barskoj kornjači.
–Invazivne kornjače su veliki problem za našu barsku kornjaču koja je već ionako bila ugrožena. Otkako su nečiji kućni ljubimci završili u našem jezercu, invazivne kornjače su se počele širiti i razmnožavati u velikom broju. Ujedno su agresivne i polažu veći broj jajašaca, ranije sazrijevaju i dostižu spolnu zrelost, pa su se proširile i potiskuju našu barsku kornjaču kojoj oduzimaju hranu i stanište. U suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, u Aquatici smo otvorili prihvatilište za strane invazivne vrste, odnosno za crvenouhu i žutouhu kornjaču, pa smo postavili sunčalište na površinu jezerca gdje se kornjače dolaze sunčati. S daske sklizne u našu zamku, a mi ju svaki dan obilazimo i jedinke koje su se ulovile uzimamo, mjerimo i važemo. Na kraju ih odnosimo u Aquatiku gdje se mogu vidjeti u našem jezercu na trgu. Dalje brinemo o njima, tamo su na sigurnom i ujedno izolirane od prirodnog staništa, pa ne rade nikakvu štetu, rekla je stručna suradnica edukatorica Nikolina Bojić.
Strana vrsta je svaka vrsta koja ne nastanjuje prirodno određeni ekosustav, nego je u njega dospjela namjernim ili nenamjernim posredovanjem čovjeka. Ukoliko strana vrsta negativno utječe na bioraznolikost, ekosustav, zdravlje ljudi ili uzrokuje ekonomsku štetu na području u koje je unesena, tada tu stranu vrstu smatramo invazivnom.
Crvenouhe kornjače su se prodavale u svakom pet shopu kao kućni ljubimci. Ljudi su ih masovno kupovali jer su mislili da je to mala slatka životinja koja neće puno narasti i da ne živi dugo. Međutim, vrlo su pogriješili jer te kornjače žive 30 do 40 godina i narastu poprilično velike. Vlasnicima su postale problem za održavanje, pa kad više nisu mogli skrbiti za svog ljubimca, ovo jezerce su vidjeli kao sjajnu priliku i idealno stanište gdje će ih pustiti. Naravno, tada nitko nije razmišljao o negativnim posljedicama njihovog dolaska.
Bojić je dodala kako su sunčalište i zamku u jezerce postavili 24. svibnja, a do sada je uhvaćeno 10-ak jedinki. Projekt planiraju provoditi što duže kako bi uhvatili što više jedinki koje će kasnije poslati u Zagreb, odnosno u zoološki vrt u park Maksimir gdje je veće prihvatilište.
