Drugu godinu zaredom odvijaju se arheološka istraživanja u južnom dijelu dvorišta Starog grada Ozlja. Cilj istraživanja je proniknuti što dublje u prošlost Starog grada kopanjem sloja po sloj, pri čemu se prikupljaju svi nalazi koji omogućuju precizno datiranje. Zavičajni muzej Ozalj izvijestio je kako je pronađen velik broj zanimljivih nalaza kao što su ostaci starijeg bedema, stolno keramičko posuđe, kovan novac i igraće kocke.
–Najviše imamo nalaze keramike i ulomaka keramičkih posuda. To su ljudi svakodnevno koristili i bacali, pa zato sve je tako u ulomcima. Također imamo jako puno uzoraka kostiju, vjerojatno ostataka njihovih obroka. Osim što po kostima možemo shvatiti kakve su bile prehrambene navike tog doba, kada se naprave buduće analize na njima, mogu nam poslužiti za preciznu dataciju pomoću C-14 metode radioaktivnog ugljika, rekao je dokumentarist i arheolog u Zavičajnom muzeju Ozalj Miroslav Razum.
Istraživanje se provodi uz sufinanciranje Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i uz suglasnost Družbe Braća Hrvatskog Zmaja kao vlasnicima zamka te nadzor Konzervatorskog odjela u Karlovcu. Deset prikupljenih uzoraka poslat će se na Institut Ruđer Bošković u Zagrebu.
-Najvidljiviji nalaz je ovaj nepokretni, odnosno dio bedema. To je vjerojatno stari srednjovjekovni bedem još iz 12. stoljeća, a vidljivi dio bedema je tek kasnije sagrađen u 16. stoljeću zbog opasnosti od Turaka.
Osim nalaza uzoraka keramike i kostiju, pronađeno je više metalnih nalaza poput vrhova strelica i konjskih potkova. Pronađen je i novac iz različitih vremenskih razdoblja koji omogućuje precizno datiranje pojedinih slojeva, ali Razum je istaknuo kako su mu najzanimljiviji nalazi od kostiju.
–Našli smo jednu koštanu iglu te dvije igraće kockice od kosti. Kocke izgledaju skoro isto kao današnje, a po njima se može zaključiti kako su ljudi koji su ovdje živjeli provodili svoje slobodno vrijeme. Inače je kulturni sloj na Starom gradu Ozlju jako debeo jer je to jedan od najvažnijih lokaliteta u Hrvatskoj uzimajući u obzir njegov strateški položaj. Ovdje postoje tragovi života još otprije 6 tisuća godina.
Prisutni studenti arheologije i muzeologije, kojima je ovo odlična praksa, te par srednjoškolaca kopanjem su došli na dubinu od skoro dva metra, što se odnosi tek na razdoblje između 11. i 12. stoljeća.
–Trenutno kopam novije slojeve od zadnjih sto godina, a ostatak ekipe dolje kopa u starijim stoljećima, skroz do jedanaestog. Pronašli smo puno predmeta vezanih uz svakodnevni život poput kockica, kovanica i ostataka hrane, a čak sam danas našao bocu pive koju je netko bacio. Još nam puno ostaje za otkriti, rekao je student arheologije Marko Kušan.
Potrebno je još mnogo kopanja kako bi se od ranosrednjovjekovnog došlo do rimskog sloja, a onda i do prapovijesnog.
–Sigurni smo da ćemo pronaći još nalaza iz starijih vremena. Ranija istraživanja iz 90-ih su došla do saznanja da su ovdje još u mlađe kameno i bakreno doba postojalo jedno naselje, tako da sam poprilično siguran da ćemo pronaći još zanimljivih stvari. Još uvijek je nepoznanica što se događalo između bakrenog doba io rimskog razdoblja, a to je praznina od preko tri tisuće godina. Nadam se da ćemo i to saznati, zaključio je Razum.
