Hrvatsku ne prati dobra demografska slika. Za vrijeme prošlog popisa stanovništva uvjerili smo se kako je Hrvata sve manje. Negativni prirodni prirast imaju gotovo sve županije, s tim da je najgore u Ličko-senjskoj, Primorsko-goranskoj i našoj Karlovačkoj županiji.
Prema podacima HZJZ-a, prošle je godine u Hrvatskoj rođeno 32.170 djece, najmanje je to od 1991. godine, a očekivano trajanje života za tri je godine kraće od europskog prosjeka. Više od tri desetljeća Hrvatska se ubraja u nisko natalitetne zemlje, s tim da je lani rođeno najmanje djece u tom razdoblju. Primjera radi, 1997. godine rođeno je 55.501 dijete, 2000. bilo je 43.746 novorođenih, a od 2013. i ulaska Hrvatske u EU taj je broj pao ispod 40.000 i nastavio se kontinuirano smanjivati. Prošle je godine rođeno 32.170 djece. U Karlovačkoj županiji u 2023. godini rođeno je 845 djece.
U Hrvatskoj se već niz godina bilježi porast broja poroda nakon tridesete godine života što se povezuje s promjenom društvenih normi, odnosno žene nerijetko odlaze na fakultete, kasnije se stoga i zapošljavaju, često se i uz to veže neriješeno stambeno pitanje, a sve to utječe i na drugačji stav o formiranju obitelji. Uočeno je da su se trendovi rađanja promijenili od 2016., od kada žene najčešće rađaju u dobi od 30. do 34. godine, desetak godina prije ta se dob kretala od 25. do 29. godine života. Tako je prošle godine 33,8% rodilja bilo u dobi od 30. do 34. godine, a u dobi od 25. do 29. godine njih 29%.
Velika stopa pobačaja u Karlovačkoj županiji
HZJZ je objavio i izvješće o pobačajima u zdravstvenim ustanovama u 2023., po kojemu je prošle godine evidentirano 3.015 legalno induciranih pobačaja, odnosno 9,3 pobačaja na sto poroda, najvećim dijelom na zahtjev žena u 30-im godinama života.
Velika većina prijavljenih legalno induciranih pobačaja (75,1 posto) učinjena je na zahtjev žene, 7,2 posto zbog ugroženog zdravlja žene, a 3,2 posto zbog prethodno utvrđene malformacije ploda.
Prošle su godine obavljena 23 pobačaja manje u odnosu na 2022. godinu, te je zadržana približno ista prosječna stopa od 380,6 namjernih pobačaja na 100.000 žena generativne dobi.
Najviše stope legalno induciranih pobačaja prošle su godine imale Karlovačka i Međimurska županija, a najniže Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija.
Oko 44 posto žena koje su se odlučile na pobačaj bio je u 30-im godinama života, a 20-godišnjakinja je bilo 38,5 posto. U 90,5 posto slučajeva pobačaj je izvršen u prvih deset tjedana trudnoće, kako je to propisano zakonom za pobačaj bez dozvole povjerenstva.
Od manjih bolnica, najviše je pobačaja bilo u Karlovcu (267) i u Puli (213).
