Prekomjerna tjelesna masa i debljina u današnje vrijeme nisu samo uzročnici brojnih kroničnih nezaraznih bolesti, već su i sami postali bolest globalnih razmjera, zbog čega se vode pod medicinskim dijagnozama. Trenutno je u svijetu 158 milijuna pretile djece, a istraživanja pokazuju kako bi ta brojka do 2030. godine mogla doći do 254 milijuna. U Hrvatskoj svako treće dijete ima previše kila. O ovoj temi razgovarali smo s doktoricom Marijom Spajić koja više od dvadeset godina vodi Odjel za pedijatriju u Općoj bolnici Karlovac.
– Pretila djeca to su ona koja imaju indeks tjelesne mase više od 30 kilograma po metru kvadratnom. Prekomjerna tjelesna masa je kad je 25 do 30 kilograma po metru kvadratnom, ali sada imamo još jednu novu kategoriju, a to je izrazito pretila djeca, to je kad je indeks tjelesne mase veći od 40 kilograma po metru kvadratnom, rekla je doktorica Marija Spajić.
Glavni uzroci pretilosti kod djece su minimalna aktivnost, sjedilački način života, digitalna ovisnost i neobavezno i nekontrolirano grickanje. Sve to dovodi do prekomjernog unosa hrane u odnosu na potrošnju.
– Djeca imaju minimalnu tjelesnu aktivnost, sjedeći način života. Imaju ekrane koji su stalno prisutni, bilo da su to mobiteli, televizija, igrice, sve im je dostupno i nije kontrolirano. Roditelji su na svojim radnim mjestima i oni zapravo sami određuju koliko će i do kada će igrati igrice. Razvija se ta digitalna ovisnost i taj sjedeći način života i onda neobavezno grickanje, gotovo nesvjesno jedenje hrane uz gledanje u ekrane, to je sasvim sigurno jedan od glavnih uzroka takvog stanja.
Svi navedeni faktori koji dovode do pretilosti, uzrok su brojnih drugih ozbiljnih bolesti koje narušavaju zdravlje djece.
– To je prije svega inzulinska rezistencija, pred dijabetes i šećerna bolest tip 2. Kad imamo mlade adolescente koji dobiju šećernu bolest, oni su skloni i masnoj promjeni jetre, hipertenziji, akantozi, policističnim jajnicima. Brojne bolesti onda dolaze u obzir.
Pretila djeca i adolescenti najčešće su pretili odrasli ljudi, no kako do toga ne bi došlo, važno je poduzeti preventivne mjere i promijeniti način i stil života.
– Naravno da se tu može nešto učiniti, to je jako bitno osvijestiti. Bitna je i genetika i epigenetika, ali i okolišni faktori. Promjenom načina života koji ne može biti u trenutku, može se napraviti puno toga dobrog. Ono što je ključno je tjelesna aktivnost, zaključila je Spajić.
Uravnotežena i kontrolirana prehrana, vježbanje i kretanje ključan su preduvjet za održavanje normalne tjelesne težine. Sve to treba uzeti u obzir kako od djece ne bi stvorili pretile i bolesne odrasle ljude.
