Nije novost da je velik broj naših sugrađana dobio razne poruke o paketima, ponudama ili sličnome koje nikada nisu naručili niti zatražili. Riječ je naravno o prijevarama putem interneta. Iako od ovih kibernetičkih napada češće stradavaju stariji ljudi koji se ne razumiju u tehnologiju, nitko u potpunosti nije siguran.

To je veliki izazov i velika opasnost. Širenjem različitih programa za dopisivanje i grupa puno prevaranata je pronašlo načine za ubaciti se u te grupe. Tu su i društvene mreže i mnogi drugi načini za otkrivanje brojevamobitela gdje se onda putem SMS poruka ili aplikacija šire razni oblici prevare koji su se razvili na visoku razinu, rekao je Roman Domović, sa Instituta za istraživanje hibridnih sukoba i Tehničkog veleučilišta u Zagrebu.

Nažalost, svi smo mi žrtve crnog tržišta koje posjeduje naše podatke, od brojeva mobilnih telefona do drugih osobnih podataka koji se prodaju upravo osobama koje pokušavaju vršiti kibernetičke napade. Zaustavljanje ovakvih napada iznimno je teško.

Ako do sada združene akcije policije, operatera i agencija zaduženih za sigurnost podataka nisu mogle pronaći rješenje, teško je. Te prijevare se razvijaju, a koliko god se razvijaju metode obrane prema tome i napadači razvijaju svoje daljnje sustave napada. To je neprekidna borba. Bojim se da trenutno nema mogućnosti zaustaviti sve prijevare, kaže Domović.

Potrebno je educirati ljude o ovim napadima kako ne bi postali žrtve, a tu, kaže Domović, veliku ulogu imaju upravo mediji.

Edukacija je primarna, pogotovo za široku javnost i starije osobe. Teško je reći koliko je moguće tehnološki približiti sve aspekte tih zamki koje dolaze do njih, međutim edukacija je i te kako potrebna, kao i ukazivanje primjera tih prijevara, objasnio je Domović.

Sadržaji poruka koje ljudi dobivaju od prevaranata izgledaju autentično i nekada je teško prepoznati kada se radi o prijevari, a kada je u pitanju prava stranica ili osoba.

Postoje situacije gdje se ljudima u elektroničku poštu poašlje poruka koja izgleda identično originalnim porukama različitih web shopova, osiguravatelja usluga, banaka ili slično. Puno ljudi neće detaljno trošiti vrijeme na provjeru linkova već kliknuti na ono što im izgleda poznato. Takve stvari su dosta sofisticirane i potrebna je velika pažnja i provjera izvora. Nažalost, svaka takva poruka bi trebala izazivati sumnju, zaključio je Domović.

Dakle, sigurnost građana je na prvome mjestu, no nitko ne zna kako stati na kraj ovim prijevarama. Bitno je educirati se i u medijima pratiti kako te poruke izgledaju, gdje se najčešće šalju, ali i koje su to posljedice nasjedanja na prijevare. Ovaj sofisticirani način krađe podataka postao je veliki problem u Republici Hrvatskoj, a pitanje je hoće li mu se naći riješenje.

Podsjećamo, nemojte kliknuti poveznice, privitke ili slike koje ste primili u porukama s nepoznatog broja bez prethodne provjere pošiljatelja. Ne dajte se požurivati. Bez žurbe napravite odgovarajuće provjere prije nego što odgovorite. Nikad ne odgovarajte na poruke koja zahtijevaju vaš PIN, vašu lozinku ili CVV/CVC broj koji se nalazi na poleđini kartice ili bilo koje druge sigurnosne vjerodajnice. Ako smatrate da ste nasjeli na smishing poruku i ako ste dali bankovne podatke, odmah se obratite svojoj banci i policiji. Više informacija o različitim oblicima internetskih prijevara te savjete o tome kako se zaštititi možete pronaći na stranicama MUP-a, poveznici o internetskim prijevarama i poveznici Web heroj, poručuju iz policije.