Ranije ove godine, točnije u ožujku, rijeke Mrežnica i Tounjčica postale su spomenik prirode, a Mrežnica je još uz to proglašena i značajnim krajobrazom. Novo izglasan status značio je da do određenih promjena u pristupu zaštiti ovih područja ipak mora doći.
–Od kad je proglašena zaštita, Ustanova je intenzivno krenula provoditi zadatke koje smo si zadali. Neki od njih su koncesijska odobrenja za kayaking i kanuing u gornjem dijelu Mrežnice koji je spomenik prirode su izdane, odnosno i za kayaking, kanuing i rafting u donjem dijelu Mrežnice gdje je u statusu značajnog krajobraza. Već smo imali studiju o stanju sedre u tom području te kakvi se čamci na tom dijelu smiju koristiti i koja je razina sigurnosti potrebna. Izdana su i prva koncesijska odobrenje gdje se zna koji sve poslovni subjekti smiju obavljati takve poslove. Paralelno smo pojačali nadzor čuvarske službe i krenuli u izradu plana upravljanja za oba područja koji očekujemo da će biti gotov do kraja godine, rekla nam je Antonija Bišćan, ravnateljica Natura Vive.
Svemu tome uvelike će pridonijeti studija pod nazivom „Analiza kapaciteta nosivosti za turističku infrastrukturu i posjetitelje u zaštićenim područjima na Mrežnici i Tounjčici“ koja je i nastala u suradnji s Natura Vivom, Karlovačkom županijom i organizacijom The Nature Conservancy.
-Rijeka Mrežnica i njezina okolina čine jedno od najvažnijih prirodnih riječnih područja u Hrvatskoj, što je i prepoznato ranije ove godine kada su na dijelovima njihovog toka uspostavljena dva nova zaštićena područja. Studija nosivosti kapaciteta, koja se temelji na ekološkim i društvenim potrebama, nudi smjernice koje će omogućiti razvoj održivog turizma u skladu s očuvanjem prirode, te se nadamo kako će one biti integrirane u budući plan upravljanja tim zaštićenim područjima, izjavila je Irma Popović Dujmović, voditeljica programa slatkih voda u The Nature Conservancy.
Inače, izrada ove studije je uvjetovana u sklopu Plana upravljanja ekološkom mrežom koji je bio na snazi i prije proglašenja zaštite, jer je ovo područje otprije u ekološkoj mreži. Studija predstavlja svojevrsne upute za korištenje, odnosno kako dalje postupati u zaštiti prirode i ispravno se postaviti prilikom rješavanja određene problematike.
U studiji su se bavili potrebom ulaganja u zaštitnu infrastrukturu, poput punktova na ulazima u osjetljive zone, praćenja kvalitete vode te kampanjama za podizanje svijesti posjetitelja o važnosti odgovornog ponašanja. U svakom slučaju dobra je vijest da se sa zaštitom krenulo na vrijeme.
-Istaknuo bih da smo na terenskim istraživanjima vidjeli dosta očuvan prostor. Rekao bih da bi bilo odlično kada bismo mogli sačuvati situaciju ovakvom kakva je trenutno. Ipak, za očekivati je da će ljudi biti sve više i u tom kontekstu smo radili analizu i dali smo smjernice koliko daleko to smije ići. Naglašavam, u dobrom smo trenutku krenuli sa smjernicama zaštite, dr. sc. Hrvoje Grofelnik, izv. prof. na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu te voditelj studije.
U ovim zaštićenim područjima sporni su određeni punktovi i zone te određeni periodi u godini, odnosno vikendi kada je broj turista povećan. Na takva mjesta je plan uvesti kontrolne točke u svrhu praćenja posjetitelja kako bi sedrene barijere i krški krajobraz ostali netaknuti.
