Ministarstvo unutarnjih poslova uputilo je zahtjev Karlovačkoj županiji za izmjenu prostornog plana koja se odnosi na područje Dugog Dola. Naime, do lipnja 2026. prema paktu o migracijama i azilu, Republika Hrvatska se obvezala pojačati i proširiti kapacitete i infrastrukturu za prijam migranta. Ovakve promjene su neophodne jer će se početi raditi dubinska kontrola migranata koji imaju, ili nemaju, pravo na međunarodnu zaštitu. Inače, vrlo mali broj ljudi ima pravo na zaštitu što znači da će velika većina biti isporučena nazad u zemlju iz koje su stigli ili u domovinu. U sklopu proširene infrastrukture bit će pojačana socijalna i medicinska služba.
Upravo zbog potrebnih izmjena prostornog plana u Karlovačkoj županiji danas je održan sastanak na kome su, osim županice Martine Furdek Hajdin, sudjelovali ravnatelj civilne zaštite Damir Trut i ravnatelj Uprave za europske poslove, međunarodne odnose i fondove EU MUP-a.
-U kontekstu pakta o migracijama i azilu, koji se počinje primjenjivati sredinom 2026., obvezni smo ojačati infrastrukturu za mogućnost dubinske kontrole. Prema tom paktu smo obvezani proširiti kapacitet, no ne vjerujemo kako će on biti pun. Kapacitet na razini države u 2026. godini mora biti za 1458 ljudi, godinu nakon toga brojka se povećava za još toliko, pa 2028. opet toliko. Tada će se na Europskoj razini raditi kalkulacije koliko je koja država spremna primiti ljudi, pa će one 2029 moguće biti drugačije. U slučaju da ne ispoštujemo taj dogovor, Republika Hrvatska više neće imati pravo se pozivati na mehanizme solidarnosti koji se odnose na preseljenje migranata u druge države EU ili očekivati financiranje. Dugi Dol neće biti jedina takva lokacija tog tipa i ove brojke odnose se na sve kampove u Hrvatskoj koji će naknadno biti u funkciji. U proteklih godinu dana je u Dugom Dolu bilo oko 3200 migranta, što je pad od 58% s obzirom na godinu prije. Vjerujemo da će brojke ostati približne jer kriza nažalost neće uskoro prestati, a s obzirom na ulaganja Europske unije u industriju u trećim zemljama ne očekujemo niti dodatan priljev, izjavio je Dalibor Jurić, ravnatelj Uprave za europske poslove, međunarodne odnose i fondove EU MUP-a.
Do sada su se migranti zadržavali otprilike 24 sata na području Dugog Dola, a u budućnosti će ostajati puno dulje. Naime, sedam dana je potrebno za dubinsku kontrolu osobe nakon čega se pokreće ili postupak davanja azila ili njen povratak u domovinu ili zemlju odakle je stigla. U oba slučaja postupak će trajati 12 tjedana.
-Mještani okolnih mjesta neće imati doticaja s migrantima jer će kontrole biti izuzetno velike. Za tu lokaciju će trebati osigurati hranu i drugu logistiku koja će se vjerojatno rješavati u lokalnim mjestima što za stanovnike može biti i određena prilika, dodaje Jurić.
U Dugom Dolu bit će još noviteta. U sklopu novog projekta Civilne zaštite bit će civilno služenje vojnog roka u civilnoj zaštiti. Taj projekt će osposobljavati mlade vještinama za krizne situacije. Nakon toga će mladi koji su prošli dva i pol mjeseca obuke biti pričuvnici sustava civilne zaštite u lokalnoj i regionalnoj samoupravi te u državnoj intervencijskoj postrojbi.
-Kroz obuku će dobiti znanja i sposobnost spašavanja iz voda, ruševina te kako se ponašati u kemijskim, biološkim, radiološkim ili nuklearnim okružjima i sve ono što je u civilnoj zaštiti potrebno. Za sada imamo pripremljene tri lokacije na kojima će biti ročnici. To su Jastrebarsko, Divulje u Kaštelima te Bizovac u Slavoniji, u planu su još Varaždin i Dugi Dol. U Dugom Dolu bit će 150 ročnika u jednom turnusu od dva i pol mjeseca za koje je potrebno pripremiti infrastrukturu te vanjska i unutarnja vježbališta, poručio je Damir Trut, ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite.
S obzirom na to da je Dugi Dol u državnom vlasništvu te područje s posebnom namjenom neće biti otkupa zemljišta, na Županiji je smo da izmjeni prostorni plan i osigura građevinske dozvole za nove objekte. Nakon prenamjene, u funkciji će biti tek petina bivšeg vojnog kompleksa.
-Novi prostorni plan bit će najvjerojatnije usvojen na županijskoj skupštini u lipnju 2025. godine. Osim napora koje stalno ulažemo za suzbijanje migrantske krize, sretni smo što ćemo imati mlade spremne nositi se sa svakom krizom. Kao društvo ćemo biti vičniji nositi se s krizama, dodala je Martina Furdek Hajdin, županica Karlovačke županije.
