Nedavno je obilježen Svjetski dan sokolarenja kada se održao i deseti po redu tradicionalni sokolarski susret pod nazivom „SokolarKA“ u organizaciji najvećeg nacionalnog kluba sokolara.
Već od najstarijih svjetskih kultura, ptice grabljivice fascinirale su ljude svojom tajanstvenošću i osvajanjem nebeskih visina. Iz te ljubavi se prije više tisuća godina razvilo umijeće sokolarenja, tradicijska praksa čuvanja i treniranja sokola i ostalih ptica grabljivica da love plijen u svom prirodnom okružju. Kao nematerijalna kulturna baština, sokolarenje je prepoznato od iznimne vrijednosti i upisano je na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva pod nazivom Sokolarenje, živuća baština čovječanstva.
Viktor je predstavio Juliju, ženku kraškog sokola te objasnio po čemu je ova grabežljivica posebna.
– Julija je ženska kraškog ili dalmatinskog sokola, falco biarmicus. Kao što i samo ime kaže, živi u Dalmaciji, u malim kraškim poljima, malo prostora joj treba da se digne u zrak. Ona nam je i sokolarska ptica i pomaže u nekim sokolarskim prezentacijama, rekao je Viktor Šegrt, predsjednik Hrvatskog sokolarskog kluba.
Ideja osnivanja Hrvatskog sokolarskog kluba nastala je u gradu Karlovcu gdje je i osnovan Hrvatski sokolarski klub 2007. godine. Utemeljitelji i osnivači Hrvatskog sokolarskog kluba su Hari Herak iz Istre, Zlatko Habuš, Ivan Horvat, Nino Purić i Draguting Kontrec iz Međimurja te Viktor Šegrt iz Karlovca. Hrvatski sokolarski klub je pomogao u pripremi UNESCO-vih obrazaca za nominaciju hrvatskog sokolarstva za listu UNESCO u koordniaciji Ministarstva kulture Republike Hrvatske tijekom 2019. godine.
