Stari grad Dubovac jedan od najprepoznatljivijih povijesnih objekata u Karlovcu u koji rado svraćaju lokalci i turisti. Opće je poznato da ovo kulturno dobro ima bogatu povijest, o čemu govore i određeni arheološki nalazi, a ono što sada slijedi početkom godine je cjelovito arheološko istraživanje kojeg do sad u ovolikom obujmu nije bilo.
–Arheologija se nekako sukcesivno godinama događala na Dubovcu. U nekoliko kampanja smo imali radove, pa ovo zasigurno neće biti prva istraživanja, ali će biti, nadamo se, prva cjelovita. Potrudit ćemo se iz nadolazećih istraživanja izvući maksimum, izjavila je Matea Galetić, kustosica arheološkog odjela.
Osim humka na kojemu stoji dvorac i atrija, odnosno unutarnjeg dvorišta dvorca, iskapanja će se vršiti i na platou Svetog Mihovila ili vidikovcu ispred Starog grada s kojeg puca pogled na cijeli grad.
–Znamo da se na platou nalazila srednjovjekovna crkvica Svetog Mihovila i očekujemo pronaći njene ostatke. S obzirom na to da je u srednjem vijeku bila praksa da groblje bude uz crkvu, nadamo se kako bismo mogli pronaći i ostatke groblja te crkveni inventar. To su sve naše želje i nadanja, pravu situaciju ćemo znati tek kad radovi krenu, no ostatke crkve bi morali pronaći. Što se tiče dvorca, znamo da je on nalegao na prapovijesno naselje čije ostatke smo detektirali, pa vjerujemo da ćemo ovim istraživanjem pronaći i nešto novo, možda nas iznenade i neki antički nalazi ili možda neki srednjovjekovni slojevi, to je uglavnom to što očekujemo pronaći, dodaje Matea.
Iskapanja će biti i u dvorištu te na parkingu, a planiranje ovih radova krenulo je prošlog proljeća.
–Istraživanja crkve Svetog Mihovila nakon što budu dovršena će postati novo obilježje u našem krajoliku, nešto novo što će se moći vidjeti i uklopiti se u srednjovjekovnu sliku Starog grada Dubovca. Kada sve bude dovršeno pretpostavljam da će i taj dio biti dio ustrojbene jedinice Muzeja grada Karlovca, premda za sad plan još nije finaliziran, dodao je Igor Čulig, ravnatelj Muzeja grada Karlovca.
Financiranje projekta ići će putem Eu fondova, odnosno ITU mehanizma. Težak je 2,9 milijuna eura, a prve aktivnosti će krenuti početkom 2025., najveći dio radova odvijat će se u nadolazećoj i 2026. godini.
–Ono što je zaista najzahtjevnija aktivnost u ovom projektu je izgradnja prilazne ceste koja će voditi do Starog grada s pripadajućim parkiralištima. Najveći dio budžeta će otići na taj dio. Što se tiče obnove objekta, planiramo uz konzervatorski elaborat i spomenuta arheološka istraživanja, obnoviti i sve dijelove Starog grada kojima je to potrebno. To su uglavnom drveni dijelovi kojima je zbog utjecaja vremena i atmosferilija potrebna obnova, dodaje Marinko Pleskina, voditelj Starog grada Dubovca.
U ovako velikom projektu nužna je sinergija s konzervatorima, koji imaju velik utjecaj na to kako će dvorac naposljetku izgledati, odnosno u kom povijesnom stilu će biti obnovljen. Svaka promjena ili adaptacija mora biti utemeljena na stvarnosti i analizi.
–Načelno su svi slojevi jednako vrijedni, naravno da su neki reprezentativniji i bolje sačuvani. Mi ćemo ovdje imati integralnu sliku onoga što je ostalo, iz kojih perioda i što je ostalo. Tek tada ćemo znati kako će buduća prezentacija i uređenje Starog grada izgledati kada ćemo imati sve moguće informacije. Mnoštvo elemenata će se morati uzeti u obzir ako će se ići u obnovu, uređenje i rekonstrukciju, dodao je Krešimir Raguž, arheolog u konzervatorskom odjelu.
