
Lažni mediji ne pridržavaju se profesionalnosti ili zakona koji definiraju medije. Najčešće koriste anonimnost kako bi izbjegli odgovornost kod objavljivanja sadržaja. Sve češće su prisutni u društvu, a mladi se s njima najčešće susreću putem društvenih mreža. Kako bi mladi izbjegli lažne vijesti, u Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu održano je jedno u nizu predavanja koje se odnosi na prepoznavanje lažnih vijesti.
– Zahvaljujući digitalnim tehnologijama koje se razvijaju, stvarno trebamo prvo uključiti kritički um, a da bismo ga imali, moramo biti načitane osobe te poznavati opću kulturu da bismo znali neke činjenice koje se iznose u lažnim vijestima usporediti s nekima iz prošlosti i s drugim primjerima na koje smo naišli. Potrebno je nešto znanja, fotografija i videa da bi se prepoznalo gdje su nekakve greške u onome što nam se iznosi i da vidimo da je nešto lažna vijest, rekla je Ivana Francišković Olrom iz Udruge za društveni razvoj i neformalno obrazovanje DrONe.

Ono što nam sigurno može pomoći je naša moć razmišljanja koju nam nitko ne može oduzeti. Sposobni smo ju stvoriti sami upravo tako što ćemo biti načitane osobe upućene u događanja oko sebe tako da znamo komparirati ono što vidimo. Strahovito velik porast lažnih vijesti bilježi se od 2016. godine.
– Doba pandemije tome je dosta pridonijelo. Znači, od 2020. do 2024. bili smo svjedoci tzv. infodemije gdje su se jako miješale i činjenice i laži o bolestima, o načinu prijenosa bolesti, o zaštiti i o imunitetu. Dosta smo tome svjedočili kako su se širile vijesti i one koje su bile točne i one koje nisu. Zapravo smo dobili jednu šumu informacija i dezinformacija u kojoj je nekad jako teško razaznati što odabrati i što je ono što bismo mogli smatrati točnim i istinitim.

Stvara se nepovjerenje u medije kao i podijeljenost u društvu. Teško se nalazi sredina jer je ljudima ujedno i teško kritički i razumno razmišljati.
– Ostala predavanja zajedno sa završnom tribinom bit će namijenjena medijskoj pismenosti, odnosno, podučavanju mladih kako pronaći kvalitetan sadržaj, kako prepoznati lažne vijesti i kako samostalno mogu kreirati sadržaj, naveo je Miroslav Katić, voditelj Američkog kutka Karlovac.

Koliko puta ste nečemu povjerovali, a onda shvatili da je laž? Čak 48% ispitanika u 27 zemalja najmanje jednom je povjerovalo lažnim vijestima, a 82% Argentinaca prati lažne vijesti čak i kad je potvrđeno da su lažne.
