Zagrebačko učilište – ustanova za obrazovanje odraslih, Kancelarija za budžetsko i finansijsko poslovanje iz Novog Sada te Čistoća Karlovac partneri su u Projektu Erasmus+ “Reciklaža u praksi: novi kurikulum za voditelje reciklažnih dvorišta”. Ovaj projekt je kako sudionici ističu edukativnog karaktera, a karlovačka Čistoća u njemu sudjeluje kao mentor, ali i u praktičnom dijelu. Nositelj projekta je Zagrebačko učilište.
-Radi se o obuci budućih voditelja reciklažnih dvorišta. Ljudi koji će raditi na reciklažnom od zaprimanja, pa do kategorizacije otpada. Ovim projektom stvorili smo digitalne alate kao što je virtualna šetnja reciklažnim dvorištem. Jednim klikom možete pobliže vidjeti različite pozicije zaprimanja i skladištenja otpada. Nakon ovog projekta ćemo moći slati svoje djelatnike na edukaciju na kome će biti osposobljeni rukovođenjem reciklažnog dvorišta, izjavio je Ričard Mažuran, zamjenik direktora Čistoće te ujedno voditelj Projekta ispred tvrtke.
Ideja o ovakvom projektu pokrenuta je pred točno godinu dana kada je dogovoren i strateški dokument kako će izgledati edukacije budućih voditelja.
-Smatramo da je ova edukacija vrlo bitna za nas u Hrvatskoj, ali i za naše partnere u Srbiji kojima provođenje ovakvih projekata igra veliku ulogu u pristupnim ugovorima za ulaz u Europsku uniju. Projekt traje 14 mjeseci i financiran je iz EU fondova sa 60 tisuća eura. Mi smo trenutačno u zadnjoj fazi, dodao je Željko Krajačić ispred Zagrebačkog učilišta ustanove za obrazovanje odraslih koja je ujedno i prijavitelj i koordinator Projekta.
Ljubomir Aleksić ispred Kancelarije za budžetsko i finansijsko poslovanje iz Novog Sada napomenuo je kako su u svrhu ovog projekta okupili predstavnike iz Ministarstva zaštite životne sredine, predstavnike nevladinog sektora koja se bavi zaštitom životne sredine te predstavnike lokalne samouprave javno komunalne iz Sremske Mitrovice.
-Ove praktične primjere koje ćemo danas naučiti, nadam se da ćemo uspješno kasnije primijeniti u Srbiji. Stanje kod nas nažalost nije na vašem nivou tako da trebamo prvo unaprjeđivati zakonsku regulativu ali i razvoj svijesti stanovništva koje treba obratiti pažnju na odvajanje otpada na kućnom pragu. Ovo je za nas veliko iskustvo i nadamo se da će biti uspješno do samog kraja, dodao je Ljubiša.
Vanjski suradnik za projekte te jedan od predavača na projektu bio je Hrvoje Buljan koji je istaknuo kako se na osnovu EU direktiva regulira način kako smanjiti količinu komunalnog otpada na odlagalištu otpada ili kako da ga uopće ne bude. Filozofija je vrlo jednostavna, ključno je da je otpada čim manje.
-U Republici Hrvatskoj, pa i u većini Europske unije, odvajanje je u praksi trenutačno na 10 % odvajanja do 50, 60, 70 %. Ovisno o uspješnosti odvajanja i praksi građana, dodao je naposljetku Buljan.
