Posljednja od mnogih aktivnosti koju provodi Građanska inicijativa “Ne zidovima i nasipima oko nas” pred raznim institucijama državne uprave je Prijava kulturnog dobra – starog cestovnog mosta na rijeci Kupi između naselja Mahićno i Gornje Pokupje za Registar kulturne baštine RH, u skladu s člankom 4. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Prijava je upućena Ministarstvu kulture i medija RH, odnosno Konzervatorskom odjelu u Karlovcu za područje Karlovačke županije. Inicijativa je i dalje protiv, kako kažu, “ovakvog protuprirodnog i protuljudskog rješenja mjere 8. sustava obrane od poplava grada Karlovca”. Priopćenje Inicijative prenosimo u cijelosti:
–Svjesni smo da stopiranjem izgradnje ove mjere nastaje ugroza od poplava u Brodarcima, Jelsi i Borlinu (do izgradnje mjere 6), te naseljima nizvodno od prokopa Korana – Kupa na desnoj obali Kupe. Apeliramo na žitelje tih naselja da nam pomognu što prije napraviti prihvatljive izmjene mjere 8. koja i onako nije funkcionalna bez nasipa i zidova uzvodno do Ozlja, a odbijen je i prijedlog odvodnje zaobalja koji su napravile Hrvatske vode (29 mobilnih dizel pumpi za cijelo područje mjere 8.).
Brodarci su nedavno bili i pri svakoj većoj vodi budu poplavljeni, a nizvodno Brođani i Ribari izgradnjom nasipa na suprotnoj obali postaju nove crne točke nestručno i nepripremljeno izvedenog sustava obrane od poplava.
Sustav je to izveden od strane “stručnjaka” iz Hrvatskih voda i njihovih zagovaratelja iz vrha Županije i Grada Karlovca. Neka poplavljeni znaju tko je odgovoran, svi imaju imena i prezimena, ali uporno se pozivaju na klimatske promjene i izvanredne događaje samo da skinu krivnju sa sebe. Domet im je da se prilikom poplava sjate naslikavati u poplavljena naselja, a povlačenjem vode herojski dijele isušivače.
Jadno. I naravno, uvijek su im krivi “oni uzvodno” jer se nešto bune.
Da je mjera 8 valjala, kao što su se svi kleli, već bi se gradila. Očito ne valja, jer još ni obične parcelacije za građevinske čestice nasipa nisu napravljene, padaju na sudu studije utjecaja na okoliš, traže se zastoji u hitnim postupcima izvlaštenja (to je protuzakonito) i očito se namjerno poplavljuje dio nedužnih stanovnika prigradskih naselja da se stvori dojam nužne potrebe sustava.
Hajdemo se konačno uozbiljiti i dogovoriti, jer mi koji živimo na području uspornih nasipa uz Kupu i Dobru uzvodno od kanala Kupa – Kupa ne možemo biti žrtvovani i izigrani ovakvim nepravednim (i za nas opasnim) sustavom obrane od poplava.
Inicijativa podsjeća da je most nad Kupom izgrađen još 1892. godine i kao takav je zasigurno najstariji most takvog tipa gradnje u Karlovačkoj županiji, ako ne i šire. Bio je svjedok mira i ratova na karlovačkom području i ponosno nosi svoje ožiljke iz svih vremena. Bio je srušen u prosincu 1943. godine od strane partizana, nakon čega je srednji segment zamijenjen i obnovljen 1946. s dijelom mosta (također srušenog) iz Jurovskog Broda.
Sljedeća rekonstrukcija mosta, koja je uključivala širenje kolničkog dijela te dogradnju pješačkog prijelaza, obavljena je 1970-tih godina. Posljednja „intervencija“ i značajno ulaganje od oko milijun eura odrađeno je 2019. godine, kad su zamijenjeni svi dotrajali dijelovi metalne konstrukcije te je napravljen novi kolnički trak i rekonstrurian pječački dio.
Zanimljiva je i priča kako je donesena odluka da se most gradi. Naime, davnih 1890-tih godina na tom mjestu se prelazilo drvenom skelom koja je nosila „dvoja zaprežna kola sa teretom“. Da bi pokazali i dokazali ministru cara Franje Josipa, koji je došao na teren vidjeti je li most potreban, žitelji Gornjeg Pokupja, Levkušja, Zorkovca, Erjavca, Hrašća, Jaškova i ostalih naselja s desne obale rijeke Kupe su organizirali kolonu zaprežnih vozila dugu više kilometara. Istu stvar su napravili i žitelji s lijeve obale rijeke Kupe, Mahićanci, Šipčaki i Pokupčani, te formirali također dugačku kolonu zaprežnih vozila. Vidjevši gužvu, ministar je naložio hitnu gradnju mosta na Kupi na tom mjestu.
–Most narednih 50 (i više) godina zasigurno može poslužiti lokalnoj zajednici za održavanje raznih manifestacija ili ga se može urediti kao dio turističko-gastronomske ponude kraja. Uostalom, naši predci su ga koristili na razne načine i uživali na njemu i njegovoj blizini. Smatramo da stari most nije zaslužio da ga se reže u staro željezo te na ovaj način molimo Ministarstvo kulture i medija RH da nam ga pomogne zaštititi i privesti nekoj svrsi. Toliko dugo je ovdje da je postao dio identiteta našeg kraja, nešto kao zaštitni znak, podsjeća Inicijativa građana.
