S početkom 2025. godine stigli su određeni noviteti u mirovinski sustav koje građani nisu oduševljeno dočekali. Radilo se o produljenju radnog staža ženama za odlazak u mirovinu koji će se nastaviti povećavati do 2030. za po tri mjeseca svake godine. Aktualni uvjeti i iznosi mirovina doveli su do toga da su izmjene prijeko potrebne, pa će tako milijun i 220 tisuća umirovljenika, koliko ih je trenutačno u Republici Hrvatskoj, uskoro osjetiti mnoge pozitivne promjene koje bi trebale biti izglasane u izmjenama i dopunama mirovinskog zakona.
-Imamo 14 glavnih točaka koje će biti izmijenjene u Zakonu, a rekla bih da će promjene na kraju biti značajne. Zakon o mirovinskom sustavu morat će se prilagoditi trenutačnim demografskim promjenama i gospodarskim prilikama uzrokovanim inflacijom, izjavila je Sabina Angelina Latin, predsjednica udruge za informiranje, širenje i razvoj socijalnih usluga za starije osobe – StarKA.
Glavni cilj je naravno, veća mirovina što će se postići promjenom modela usklađivanja mirovina.
-To će se napraviti uvođenjem obaveznog godišnjeg dodataka na mirovine, a ne kao što je do sada bilo samo kroz 10 paketa u slučaju kriza. Taj dodatak isplaćivat će se svim umirovljenicima, a u narodu to zovemo 13. mirovina. Ona će se isplaćivati po godini radnog staža, a odluku o visini po godini staža će donijeti vlada. Dobit će ju svi umirovljenici već ove godine. Promjena će biti i u bonifikaciji, pa se tako ukida pravilo da netko ne može biti bonificiran ako prethodno nema 35 godina radnog staža. Ukida se i penalizacija za prijevremeni odlazak u mirovinu. Pa će tako umirovljenicima pod penalizacijom s napunjenih 70 godina to biti i ukinuto. Sljedeći cilj izmjena u Zakonu je smanjenje razlike u mirovini između žena i muškaraca. Jedan od ciljeva je i zadržavanje umirovljenika na tržištu rada. Naime Hrvatska ima jedan prilično loš prosjek staža, čak 31 godinu, a prosjek EU je 36,9. Mi smo daleko ispod prosjeka većine razvijenih zemalja van Europske unije koje imaju prosjek oko 40 godina, dodaje Latin.
Upravo to je jedan od ključnih razloga zašto su mirovine toliko male. U ukupnom broju umirovljenih ima jako puno mladih umirovljenika, pa će reforma zakona pokušati potaknuti umirovljenike na čim dulji ostanak na tržištu rada.
-Do sada su umirovljenici mogli raditi pola radnog vremena, a po novom prijedlogu moći će raditi puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine. Važno je istaknuti kako su velik problem imali ljudi koji su bili samozaposleni i htjeli s time nastaviti nakon umirovljenja. Morali su zatvoriti djelatnost kako bi išli u mirovinu, a ovim prijedlogom to neće biti potrebno. Čovjek će moći u mirovini dodatno raditi bez prethodnog zatvaranja radnje.
Glavni prijedlog za izmjene i dopune mirovinskog zakona je promjena formule usklađivanja s dosadašnjih 70:30 na novih 85:15 prema povoljnijem indeksu rasta plaća i potrošačkih cijena. Druga važna stavka je povećanje staža po kome će žene umjesto dosadašnjih 6 mjeseci po djetetu dobiti čak godinu dana, naposljetku bi to trebalo rezultirati povećanjem mirovine od 3 % po djetetu.
Na tragu edukacije o mirovinskom sustavu, udruga StarKA uskoro organizira panel a svi zainteresirani s iskustvima, prijedlozima i idejama pozvani su javiti se udruzi za sudjelovanje u panelu.
