Točno pet godina prošlo je od zagrebačkog potresa. Potres snage 5,5 po Richteru u točno 6:24 probudio je Zagrepčane. Strah i neugoda među stanovništvom, tuga koja se čitala s lica ljudi. Potres je to koji je promijenio vizuru Zagreba i okolice i nažalost ugasio jedan mladi život. Slike zakrčenih ulica urezale su se u pamćenje, najviše je nastradao centar grada, a pet godina kasnije obnova je u punom zamahu. U Zagrebu je obnova posebno vidljiva na zgradama kulturne i sakralne baštine, javnih institucija, fakulteta, škola, vrtića i bolnica.
-Uvijek može brže i bolje, ali zadovoljan sam dinamikom obnove. Kada gledamo sve zajedno – onda smo završili preko 13 tisuća lokacija s ukupno 49 tisuća stambenih jedinica koje su obnovljene. Od toga je na području zagrebačkog potresa gotovo 34 tisuća lokacija s 36 tisuća stambenih jedinica, kazao je ministar Branko Bačić.
Bačić ističe da se napori ulažu i u izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća.
-Kada sam prije dvije godine preuzeo ovaj resor mi nismo imali dovršenu niti jednu zamjensku obiteljsku kuću, s današnjim danom ih imamo 342. Na području zagrebačkog potresa 38, u gradnji ih je još 28 i u nabavi za gradnju i projektiranje još 20-ak. Mislim da ćemo time mi praktično privoditi kraju izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća na području zagrebačkog potresa i vjerujem da ćemo do polovice 2027. godine sve zamjenske obiteljske kuće izgraditi.
Premijer Andrej Plenković podsjetio je da je Vlada nakon potresa odlučila sredstva iz Fonda solidarnosti EU i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti uložiti u konstrukcijsku obnovu koja zahtijeva više vremena i sredstava, ali će osigurati da mogući budući potresi ne ugroze zdravstvene ustanove, ni zgrade javne namjene. Ministar Bačić je kazao da je u obnovu dosad uloženo preko 3,5 milijarde eura.
-To je otprilike negdje više od sedam Peljeških mostova. Pelješki most je bilo jedno gradilište, na jednom mjestu, a i gradili smo ga više od tri i pol godine. Ovdje govorimo o 13 tisuća lokacija, 13 tisuća gradilišta. Tu je jako puno angažirane operative. Potrebno je za svako to gradilište osigurati i prometne površine kako bi se život u gradu normalno odvijao. Mi danas imamo u Donjem gradu enorman broj gradilišta, ali se život i promet u Donjem gradu se provodi kao da tu gradilišta nema.
Ministar se osvrnuo i na najsloženiji projekt konstrukcijske obnove koji je još uvijek u tijeku i po mišljenju ministra, riječ je o najsloženijem projektu u svijetu.
-Ja mislim da je u ovom trenutku zagrebačka katedrala najsloženiji projekt obnove u svijetu, u ovom trenutku. Nema složenijeg projekta konstrukcijske obnove bilo koje zgrade u svijetu od od naše zagrebačke katedrale. Po pitanju kvalitete radova mogu reći da smo doista postigli maksimum i da je to nešto na što možemo biti ponosni. Sada – je li moguće brže? Moguće je brže.
Kompletna obnova trebala bi biti gotova do 2030. godine.
