Čagljevi siju strah na području Gornjeg Mekušja. Neugodan zvuk do kasno u noć, približavanje stanovnicima, ali i ono najgore, ubijanje peradi. Mekušanci navode da ih je strah i za kućne ljubimce jer čagljevi ne biraju, a njihova brojka samo se povećava.
– Normalno, gladni su pa traže hranu. Po vrtu je uvijek bilo srna i zečeva, a to su sve čagljevi uništili. I susjedi se žale, ali nema pomoći. To bi trebalo lovačko društvo riješiti. Svaku večer imamo festival. Pjevaju, zavijaju i cvile. Ne znam što bih više rekla. To je strašno za čuti, navodi stanovnica Gornjeg Mekušja Veronika Stavljenić.
Obratili su se lovcima za pomoć, ali im isti navode da smiju pucati tek 300 metara od kuća.
– Znali smo jedno vrijeme zatvarati i ne puštati kokice van, a ne mogu one stalno biti unutra. Normalno, imamo ograđeno, ali čagalj nađe put kako doći do njih. To traje već nekoliko godina. Puno toga su nam uništili. Očito se ne isplati baviti poljoprivredom ili moraš biti stražar. Netko bi stalno trebao biti vani, dodaje Stavljenić.
Bavljenje poljoprivredom sad im je pod velikim upitnikom, jer ako će se ovaj problem nastaviti, uzalud ulažu u nju. Jako pitome postale su i lisice koje se usred bijela dana šeću kroz Mekušje. O cjelokupnoj situaciji razgovarali smo s Krešom Rogozom, tajnikom Lovačke udruge Karlovac.
– Lovci pripomažu time da istjeruju čagljeve iz rubnih dijelova, tj. uz grad i naselja po pozivima jer jednostavno u tim dijelovima ne smijemo loviti. Po zakonu o lovu možemo loviti do tristo metara od kuće. Imamo ugovor s Gradom o posebnim mjerama zaštite i provođenja toga tako da jedino istjerivanjem ili hvatanjem u zamke možemo loviti čagljeve, tvrdi Krešo Rogoz, tajnik Lovačke udruge Karlovac.
U posljednjih nekoliko godina bilježi se sve veći broj čagljeva na karlovačkom području, a Rogoz navodi da je jedan od razloga što oni vole živicu te dijelove uz naselja koji su zarasli što im je pogodno stanište sa sitnu divljač kojom se oni hrane.
– Pokušava ih se istjerivati iz rubnih dijelova tako da ih možemo loviti unutar lovišta i radi se na tome da se taj broj reducira, zaključuje Rogoz.
Odrađeno je nekoliko istjerivanja na području Karlovca. Neka su bila uspješna no veći je broj onih neuspješnih. Za ljude čagljevi nisu opasni, ali mogu biti prijenosnici bolesti. Hoće li se ovaj problem nastaviti i dalje i hoće li se išta promijeniti u zakonu s obzirom na bojazan stanovništva, vidjet ćemo kroz naredno vrijeme.
