Otvorena je izložba„Šesnaest desetljeća željeznice do Karlovca” na Starom gradu Dubovcu. Izložba sadržava informacije i ilustracije o povijesti dolaska i razvoja željezničke infrastrukture u karlovačkome kraju, koja je počela 1865. godine dovršetkom pruge Zagreb – Karlovac.
Povijesni razvoj željezničkog prometa bio je uvjetovan društveno-političkim okolnostima u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća. Potpisivanjem Austro-ugarske nagodbe 1867. i Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. godine stečeni su preduvjeti za željezničko povezivanje Karlovca s obalom Jadrana. Za daljnji razvoj Karlovca i njegovu industrijalizaciju upravo je željeznica odigrala značajnu ulogu.
–Mi smo tu kratko izložili, na jedan sažet način da bude zanimljivo posjetiteljima bez obzira na socioekonomski status ili dobnu strukturu, na najrazumljiviji mogući način, jednu priču kroz povijest, od samih početaka i okolnosti dolaska željeznice i kasnije izgradnje pruge prema jadranskoj obali, pruga prema Ozlju i prema Sisku, o tome kako su nekada vozili putnički teretni vlakovi i kakvi su bili vozni redovi. Istaknuti su najznačajniji kolodvori i stajališta, od kojih je svakako najvrjedniji kolodvor Karlovac koji je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske. U konačnici su istaknuti i drugi objekti baštine kao što su stare okretnice, vodostanice i slično, rekao je povjesničar i kustos u Hrvatskom željezničkom muzeju, dr. sc. Josip Kajinić.
Na izložbi su prikazani i opisani svi kolodvori i stajališta na željezničkim prugama na području današnje Karlovačke županije te je posebno prikazan kolodvor Karlovac, sa svim svojim objektima. Također su navedeni i opisani brojni željeznički pružni objekti, među kojima se posebno ističu mostovi i nadvožnjaci, ali i dva izuzetno vrijedna željeznička tunela izgrađena u Ozlju.
–Karlovac u 19. stoljeću je bio grad-trgovište i sjecište puteva, ali se tada promet dominantno odvijao rijekama ili cestama Lujzijanom, Karolinom i Jozefinom. Dolaskom željeznice omogućila se nesagledivo veća brzina putovanja ljudi i roba nego do tada. Postalo je moguće u jednom danu stići do krajnjeg odredišta, što je prije s konjskim zapregama bilo gotovo nemoguće. S druge pak strane, dolazak željeznice omogućio je ljudima da pronađu druga mjesta zaposlenja i trže svoju robu. Željeznica je u svakom slučaju doprinijela razvoju samog grada i kasnijoj industrijalizaciji koja je u konačnici dovela do porasta broja stanovnika, širenja Karlovca i do toga da je Karlovac postao središte kakvo je danas.
Pokazatelje putničkog i teretnog prijevoza na prugama prema Karlovcu, s istaknutim primjerima starih voznih redova, izložba također nije preskočila. Opisana su željeznička vozila koja su obilježila promet na tim prugama, počevši od parnih lokomotiva, pa sve do dizel-električnih i električnih lokomotiva te elektromotornih garnitura vlakova. Prikazani su i karlovački kolodvor i njegova ložionica s okretnicom, kao i parna lokomotiva serije 51 na kolodvoru u Ogulinu.
–Ove godine obilježavamo veliku obljetnicu, a to je 160 godina željeznice do Karlovca. Vraćamo se u 1865. godinu kada je spojen Zagreb i Karlovac. Karlovac je već tada imao jednu svoju funkciju koja je nekako oblikovala na mreži željezničkih pruga. Ne smijemo zaboraviti da je prva pruga bila izgrađena 1860. godine, a 1862. godine imamo poveznicu Zagreb-Sisak-Zidani Most. Već smo 1865. u Karlovcu koji nije bio zapostavljen u razvoju infrastrukturne mreže, nadovezala se ravnateljica Hrvatskog željezničarskog muzeja Renata Velićan.
Na kraju se Velićan zahvalila na suradnji Muzejima Grada Karlovca oko organizacije izložbe. Ujedno su izdvojeni stari vozni redovi i prijevozne karte iz kojih se jasno mogu iščitati uloga i važnost željeznice za razvoj Karlovca i njegove okolice. Iz svega prikazanog nedvojbeno je da je željeznica imala veliku važnost za moderni razvoj grada Karlovca i cijeloga kraja.
