Problem prognaničkog naselja na Gazi i dalje je neriješen. Podsjetimo, naselje je otvoreno tijekom teškog ratnog razdoblja u Karlovcu 1993. godine, a nakon rata isto je ostalo neuređeno. Sve zjapi zapušteno, teren je neuređivan, raste šikara i šuma, a mjesto je obitavanja čagljeva i zmija. Problem u neriješavanju tog dijela grada vide najviše Gažani, a nevolju predstavljaju i imovinski odnosi.
-Tu je polovica državnog, četvrtina gradskog i četvrtina od jako puno privatnih vlasnika u malim česticama. Nešto tih čestica kod ljudi koji se bave poljoprivredom i koji su ih već dugi niz godina unatrag održavali i dalje se zasijavaju i kose, pa pojedina zemljišta izgledaju ok. Ali jako puno njih su prave šume, drveće od 20, 30 i 40 centimetara debljine. Ti ljudi očito nemaju nikakvog interesa, a mislim da i mi kao društvo nemamo nikakvog interesa, a trebali bi ga imati. Naše komunalno redarstvo bi to trebalo urediti i pokrenuti se, rekao je Krešimir Latin iz GČ Gaza.
Sreća u nesreći je da na zemljištu nema ničega i da se sve ispočetka može urbanistički isplanirati, izjavio je Latin. Dodao je kako bi uređenjem naselja Gaza doista mogla postati kvart u koji bi svi željeli doći živjeti.
-Tu se mogu urediti nekakve zgrade, obiteljske kuće, možda još jedan dječji vrtić ako je potreban. Može i park, nekakvo jezerce u sklopu parka, stvarno svašta je moguće.
Latin je podsjetio kako su čagljevi i dalje ozbiljan problem Gaze i da moraju paziti da divlje životinje ne rade štetu. Problem predstavlja i nelegalno odlaganje otpada.
-Susjedu je dabar izgrizao psa prije prije 5 do 8 godina, a zna tu i tamo neka zmija piknuti psa. Jednom čovjeku je na ušću uginuo pas dok je došao do ušća s njim jer ga je ugrizla zmija, to je isto bilo prije 10 do 15 godina. To se dešava, ovdje ljudi prošeću s psima i treba paziti. Nadalje, tu imamo građevinskog otpada, raznorazne drvenarije, madrace, kauče, keramiku, cigle, šute… Stvarno svega ima, a nekad su tu bile betonske kocke ili oni trokuti stavljeni na par tih ulaznih prometnica da se autom ne može ulaziti unutra. Prije 2-3 godine i aglomeracijom su tu krenuli i bespravno navoziti i to su bagerima odmaknuli pa je to tako ostalo.
Latin je na kraju apelirao na komunalno redarstvo i Odjel poljoprivrede da se donesu neka rješenja, odnosno da krenu kontaktirati vlasnike zemljišta kako bi ih uredili i brinuli o njima. Podsjetio je da je obavezno kositi poljoprivredno zemljište barem jednom godišnje kako bi zemljište imalo pristojan izgled koji na koncu čini ukupnu vizuru četvrti i njezinu sigurnost.
