Dana 10. srpnja 2025. u 19:55 sati Slobodna Dalmacija objavila je članak novinara Saše Ljubičića pod naslovom: „Zašto se lažete? Tuđman je prezirao ZDS, a HOS-u je bio zakleti neprijatelj, naređivao je i njihovo brutalno uklanjanje!“. U okviru projekta ATENA izdvojena je upravo ova tvrdnja za provjeru, budući da se njome državne institucije dovode u vezu s planiranjem i počinjenjem jednog od najtežih kaznenih djela. Kako piše na ATENI, takve navode nužno je temeljito provjeriti i sagledati u širem povijesnom i političkom kontekstu.
–(…) tajna policija krenula je u obračun s HOS-ovim vođama. Prvo je u Zagrebu mučki ubijen Ante Paradžik, načelnik Ratnog stožera Hrvatskih obrambenih snaga, stranačke vojske HSP-a (…).
Ubojstvo Ante Paradžika dogodilo se 21. rujna 1991. na prilazima gradu Zagrebu. U Večernjem listu dana 18. rujna 2016. u 15:41 sati objavljen je članak pod nazivom: „Misterij ubojstva Ante Paradžika – Policajac je otvorio auto i rekao: ‘Ubili smo naše’“ u kojem su izneseni svi detalji navedenog događaja pri čemu se autor oslanjao na pouzdane i relevantne primarne povijesne izvore (izvorne dokumente), između ostalog na sudsku dokumentaciju i dokumentaciju Ministarstva unutarnjih poslova. Predmetni novinski članak nastao je na temelju autorovog izvornog znanstvenog rada „Političko-sigurnosne okolnosti pogibije Ante Paradžika“ koji je objavljen u rujnu 2016. godine u drugom broju Časopisa za suvremenu povijest (ČSP) u izdanju Hrvatskog instituta za povijest.
U svom radu prof. dr. sc. Ivica Lučić, koristeći dokumente MUP-a RH (zapisnike Operativnog dežurstva Policijske uprave zagrebačke), iznosi niz događaja slične naravi koji su se u to vrijeme zbivali na području Zagreba. Kako piše na ATENI, ti zapisi pružaju vrijedan uvid u tadašnje sigurnosne okolnosti.
Strah je vladao i na prometnicama. U večernjim satima 17. rujna 1991. naoružane osobe na nadzornoj točki zagrebačkoga Krešimirova trga pucale su na automobil koji se nije htio zaustaviti. Tom je prilikom pogođeno i vozilo Promatračke misije Europske zajednice te ranjen njezin član . Istu su večer u Novom Zagrebu (Utrina) naoružani „aktivisti mjesne zajednice“ teško ranili civila koji se nije zaustavio na njihov znak. Nedaleko od Glavnoga autobusnog kolodvora ranjen je policajac koji je obavljao dužnost blokade i kontrole prometa. Tri dana poslije, 20. rujna, na nadzornoj točki u Branimirovoj ulici, na križanju s Krupićevom, iz vozila je pucano na policajce.
Za ubojstvo Ante Paradžika podignuta je optužnica pred Županijskim sudom u Zagrebu broj K-279/91. (Republika Hrvatska, Županijski Sud Zagreb, K-279/91.)
Navedeni članak autora prof. dr. sc. Ivice Lučića donosi širi političko-sigurnosnih kontekst događaja te opisuje događaje koji su prethodili ubojstvu Ante Paradžika.
Na sudu je pak utvrđeno sljedeće:
Okružni sud u Zagrebu u vijeću kojim je predsjedala Ana Garačić presudio je 4. prosinca 1992. tako da je optuženoga Željka Vučemilovića-Grgića proglasio krivim i osudio ga na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od četiri godine, a ostalu trojicu optuženih (Branko Matošević, Željko Čeko i Paško Palić) oslobodio optužbe.
Nakon žalbe Državnog odvjetništva na presudu, Vrhovni je sud donio odluku broj I Kž 362/1993-3, dana 16.lipnja 1993., te vratio predmet na ponovno suđenje pred potpuno izmijenjenim vijećem.
Dana 13. listopada 1993. Okružni sud u Zagrebu donio je odluku kojom su sva četiri policajca osuđena na zatvorske kazne .
Vrhovni je sud pak dana 23.veljače 1994. odlukom I Kž-21/1994-3 dijelom prihvatio žalbe osuđenih osoba te je promijenio izrečene kazne.
Ustavni je sud dana 27.ožujka 2000. odbio ustavne tužbe osuđenih.
Tijekom sudskog procesa nije ni na koji način utvrđeno postojanje bilo kakve veze djelatnika i službi iz sastava hrvatske obavještajne zajednice s ovim ubojstvom. To je vidljivo i u navedenom sudskom spisu, odnosno u presudama.
Kako bi dodatno provjerili navedene tvrdnje o umiješanosti „tajne službe“, odnosno hrvatskog sigurnosno-obavještajnog aparata u slučaju Paradžikovog ubojstva, prenosimo izjavu Ante Letice, koji je u tom vremenu obnašao dužnost jednog od rukovoditelja operativnog stožera MUP-a (ukupno je postojalo četiri rukovoditelja) te je bio izravno podređen ministru unutarnjih poslova:
–To je deveti mjesec, 21. rujna 1991. godine, mi smo normalno na svim bojišnicama imali velike gubitke, veliki broj prognanika iz Korduna, Slavonije, Baranje. Tada su najveće obaveze i probleme imali MUP i postrojbe koje bile u sastavu MUP-a. MUP je držao blokadne punktove na brojnim cestama i raskrsnicama. Kako je bio kaos u eteru, svi su dobivali razne poruke, svako malo se netko ubacivao u policijske veze, i netko se s neidentificirane Motorole koja nije MUP-ova, netko je navodno javio da dolaze martićevci. Navodno je to utjecalo da se stvori strah, panika i u konačnici pucanje na vozilo koje se nije željelo zaustaviti. Nakon provjere ljudi koji su bili u vozilu, ustanovljeno je kako se radi o Paradžiku. Odmah nakon nesreće obaviješten je predsjednik i čitava vlada o navedenom događaju. Svi su se skupili na kolegiju ministra unutarnjih poslova Vekića. Tada se još očevid radio i bili su teški uvjeti radi zamračenja pa se nije moglo ni raditi u normalnim uvjetima. Utvrđeno je kako je pucano iz straha i kako je slijedom nesretnog slučaja ubijen Ante Paradžik. Nakon slučaja je formirano istražno povjerenstvo koje je ispitalo sve te stvari. Policajci su po normalnoj proceduri prošli kriminalističku obradu te je podignuta optužnica. Važno je za istaknuti kako je ovaj slučaj iskorišten kao napad na predsjednika Tuđmana, te je sve predstavljeno kao obračun Vlade i HOS-a. Nije bilo nikakve namjere, organizacije niti ikakvih planova za njihovu fizičku likvidaciju. HOS je prestao postojati sa svojim stožerom s vremenom, i kasnije se uklopio u hrvatsku vojsku što je smirilo čitavu situaciju na terenu.
(izvor: Ante Letica, telefonski razgovor, 11. srpnja 2025. – dostupna je i potvrda sadržaja razgovora u obliku e-komunikacije)
U svom članku autor Ivica Lučić napisao je i poglavlje naziva „Znanstveni okvir dezinformacija oko pogibije Ante Paradžika“ koji ATENA smatrs vrlo vrijednim informacijskim sadržajem.
Slijedom navedenoga je tvrdnja koju smo provjeravali, iako je već prethodno prepoznata kao neistinita u sudskoj praksi, nakon provedenog recenzijskog postupka objavljenim znanstvenim člancima te medijskim objavama, netočna te navodi čitatelje na krive zaključke.
Izvor: Projekt ATENA
Projekt ATENA (Analiza Točnosti mEdijskih NApisa) pokrenut je na prijedlog udruge Institut za istraživanje hibridnih sukoba koja se dugi niz godina, kao udruga ali i njeni članovi a pojedinačnoj razini, bore protiv neistina koje se plasiraju u hrvatski medijski prostor. Institut sukladno utvrđenim ciljevima djeluje na području demokratske političke kulture i međunarodne suradnje. Institut, u skladu s motom Zagrebačkog sigurnosnog foruma – Jačanje Demokracije, zaštita Sloboda i Društva, te s ciljem suzbijanja protudemokratskih i destruktivnih djelovanja, aktivno radi na procesima prepoznavanja protuobavijesti koje utječu na hrvatski medijski prostor. To se planira i provodi tako što se pristupa i promiče znanstvena, stručna, objektivna i neovisna analiza.
