Sonja Švec Španjol u posljednjih 12 godina samostalnog kustoskog djelovanja odabrala je i otvorila više od 300 izložbi diljem Hrvatske. Od 2018. djeluje kao samostalna umjetnica odnosno kao članica Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. U 2024. godini stekla je zvanje više kustosice. Inače, karlovačkoj publici je Sonja najpoznatija kao izbornica ZILIKa.
–6. srpnja sam otvorila svoju 300.-tu izložbu u posljednjih 12 godina djelovanja kao nezavisna kustosica. To je zaista velika brojka u životu svakog umjetnika, uzimajući u obzir da galerije u prosjeku otvaraju između 15 i 20 izložbi godišnje, a sami muzeji tri do pet. Kada radite kao nezavisni, morate se zaista potruditi pronaći umjetnike, ali i sam prostor. To su veći i slojeviti izazovi. Ponosna sam jer nas nema puno, koji nezavisno djelujemo, rekla je za Trend medije nezavisna umjetnica Sonja Švec Španjol te dodala kako nije lako graditi karijeru kao nezavisni umjetnik jer ako niste član zajednice samostalnih umjetnika ne ide vam radni staž.
-Znači vi radite predano i kontinuirano, ali vama se to ne broji. S druge strane morate pronaći izvore financiranja i izložbeni prostor, što znači samim time kontinuirana suradnja s muzejima, galerijama, centrima za kulturu i knjižnicama, kao i sa samim umjetnicima. Nemate ni neku financijsku sigurnost, već ovisite o honorarima, odnosno kako otvarate izložbu i koliko si sami osigurate projekte. Financijska situacija vam je onda od godine do godine.
Broj od 300 izložbi u 12 godina djelovanja kao nezavisna umjetnica nije mala stvar. Početak nije bio lak, ali kao što se kaže – trnovit je put do zvijezda.
-Negdje nakon prvih pet godina djelovanja se dogodilo da baš na godišnjoj razini otvaram između 25 i 30 izložbi, što je zaista pozamašna brojka. Ove godine sam premašila i svoj rekord jer imam 44 otvorene izložbe.
Na 300.-toj izložbi svoja djela je predstavila armenska umjetnica Alina Gishyan, koja djeluje i živi u Hrvatskoj.
-Našla je sličnosti između armenskog pisma i glagoljice. U tehnici keramike je interpretirala hrvatsku glagoljicu kroz motiv ptice jer Armenci imaju posebnu tradiciju oslikavanja slova različitim simbolima i motivima, rekla je za kraj Švec Španjol.
