Zašto je starosna diskriminacija opasna po društvo i kako ju prepoznati? Sabina Angelina Latin, predsjednica Udruge StarKA rekla nam je više o spomenutoj temi.
Čime se bavi udruga StarKA?
-Udruga StarKA se ponajprije bavi razvijanjem socijalnih usluga za starije osobe. Naš primarni cilj je promatrati aktualno stanje i živote starijih osoba u Hrvatskoj bez obzira radi li se o umirovljenicima ili ne. Posebno nas veseli davati konkretne prijedloge na temelju tih analiza, prijedloge za poboljšanje njihovog života. Cilj nam je da, osobno kada ću imati 80 godina da neće tada trebati neka udruga, koja će biti posrednik realnog sektora, stavrnog stanja i zakonodavstva.
Kada se otvori vaša službena stranica, prvo što je uočljivo je naslov kampanje #stopAgeisam. O čemu je riječ, odnosno na što se odnosi ta kampanja?
-To je kampanja za koju smo dobili potporu Vlade RH. Pokrenuta je kao prva nacionalna kampanja sa ciljem suzbijanja starosne diskriminacije, odnosno ljudi na temelju njihove dobi. Naravno, to može biti i mlađa dob. Mlađi su također diskriminirani jer nemaju dovoljno znanja i iskustva. Ponajprije je to radi starije dobi, koja je u našoj zemlji dosta aktualna jer smo među najstarijim nacijama u Europi.
Koji bi bio glavni razlog starosne diskriminacije?
-Predrasude. To je ono što mi cijeli naš život učimo, ali ne osvještavamo tog malog diskimirantora u sebi. U svima nama on čuči. Istraživanja su i pokazala da je svaka druga osoba na svijetu diskriminator po dobi. To nećemo pokazati svjesno, nitko ne reagira sa predrasudama svjesno. Diskirminacija može biti na temelju toga da starije ljude smatramo manje vrijednima, da ih smatramo manje uspješnima i manje sposobnima. To je diskriminiranje na koje smo nekako i navikli. Vidimo i kroz medije kada pišu: deda 70 godina. To su stvari, koje nikoga neće uvrijediti na prvu, ali kad si nekoga oslovio sa deda ili baba već si mu stavio limite na njegove vrijednosti.
Koje su posljedice starosne diskriminacije?
-Posljedice nisu samo po te starije ljudi. One će prvo ostvaiti neke psihičke posljedice. Ljudi će se osjećati manje vrijednima, manje će se kretati među ljudima. Prestat će se toliko socijalizirati, opećnito će se povlačiti su sebe. Nakon tih psihičkih problema, slijede i one fizičke. Starosna diskriminacija jako utječe na kompletno društvo. Onog trenutka kada smo te ljude diskirmirali, kada smo ih stavili u kut i rekli im mi nismo za ništa. Oduzeli smo si kao društvo veliko znanje i napravili smo si probleme u skrbi. Kada čovjek počne psihički i fizički propadati, moramo povući jako puno zdravstvenih i socijalnih službi. S jedne strane tim svime im ograničavamo mogućnost sudjelovanja, a s druge si radimo problem kao društvo jer se povećavaju troškovi i skrb.
Vide li se društvu neki pozitivni pomaci zbog kampanje?
-Ne, premalo je to zastupljeno. Premalo se o tome priča. Vjerujem da ima nekih pomaka. Mi smo namjerno kroz kampanju stavili imperativ na smanjenju diskriminacije jer suzbijanje iste je gotovo nemoguće. Suzbijanja počinje onda kada čovjek osvještava u sebi ono što radi. Kada sam i sama počela provoditi ovu kampanja u sebi sam uočila elemente malog diskirminatora, a to je u konačnici sve ono što učimo kroz život. To je ono što stječemo kroz odrastanje, upijamo iz društvo. Ono što radimo, kako bi isto promijenili je provođenje različitih radionica sa djecom u školama. One su pokazale kako djeca razumiju o čemu je riječ jer su i ona sama diskirminirana. Treba javnost puno o toj starosnoj diskriminaciji učiti, kako bi rješavali te predsrasude.
Kakva je suradnja sa resornim ministarstvom i ministrom? Imaju li sluha za sve probleme koji se tiču starosne diskriminacije?
-Moram ih pohvaliti jer imaju sluha. Ono što im ne ide u plus, ali to je ionako općeniti nedostatak Europe, pa i svijeta, a to je nedostatak radne snage, koja će provoditi sve te projekte. Ono što im glavno spočitavamo je tromost. Ali, to je jedan ogroman sustav. Ministar vodi tri velika sustava – socijalu, rad i mirovinsko. To je zaista jako složeno i zahtjevno. Trenutni ministar dobro sluša.
Kakva je općenito socijalna usluga u Karlovcu?
-Imamo problema jer je korisnika u sustavu sve više, a samih radnika manje. Nema socijalnih radnika u centru, do pružatelja usluga. To je ujedno i dio kampanje “stopAgeisam. Imamo u njoj predviđen dio skrenuti pozornost javnosti na samo stanje u socijalnoj skrbi. Premalo pričamo o socijalnim uslugama.
