Nije lako doći do kvalitetnog radnika na tržištu rada, a poslodavci se nerijetko odlučuju za zapošljavanje onih najiskusnijih i najvrjednijih – umirovljenika. Još 2019. godine omogućeno je umirovljenicima u starosnoj mirovini da rade na pola radnog vremena, a da zadrže puni iznos mirovine. Nemali broj osoba koje su nakon mirovine nastavile s radom smatraju kako im je rad dodatno obogatio život te im dao priliku da ostanu aktivni. Naravno, ima i onih koji su se vjerojatno silom prilika morali ponovno zaposliti. Premda Hrvati često cinično razmišljaju kada je riječ o mirovinama i ekonomskom stanju umirovljenika, to nije nužno točno.
–Kako hrvatski umirovljenici žive? Rekla bih bolje nego što se to čini. Naravno, ne treba sada to kovati u zvijezde i podcijeniti problem niskih mirovina, ali mi danas često možemo čuti da su umirovljenici socijalna kategorija, s čime se osobno ne bih složila, a i podaci to potvrđuju. Na sreću, imamo puno više umirovljenika koji imaju mirovine kakve imaju; one možda nisu jako visoke, ali imaju jednu solidnu imovinsku situaciju i druge nekakve prihode, rad i tako dalje. Dakle, prije svega ne bih rekla da su umirovljenici socijalna kategorija, rekla je predsjednica Udruge za informiranje, širenje i razvoj socijalnih usluga za starije osobe starKA Sabina Angelina Latin.
Problem kod dijela umirovljenika su ipak veoma niske mirovine, a neki spadaju u socijalnu kategoriju po nekim drugim pitanjima, rekla je Latin. Riječ je o ljudima bez velike imovine koji su u pravilu osamljeni i bez obitelji koja im može pomoći. Zbog toga se nalaze u riziku od siromaštva ili jesu siromašni, ali situacija je i dalje bolja ako se usporedi s drugim zemljama.
-U Hrvatskoj radi manje od 3% umirovljenika, odnosno 2,94%, dok je prosjek Europske unije oko 13%. Vidimo po tome da nije toliko loše koliko volimo pričati za naše umirovljenike, imamo jedan pesimističan pristup svemu jer bi podaci bili drugačiji da je to istina. Naravno, do 2019. godine umirovljenici nisu ni mogli raditi u Hrvatskoj, ali sada mogu na pola radnog vremena. To je još jedna teza koja je zadnjih dana proparala eter, da smo prvi u Europi po radu umirovljenika. To se zapravo malo krivo protumačilo.
Hrvatska zapravo ima najveći broj umirovljenika koji rade na pola radnog vremena jer druge opcije dosada nije ni bilo, objasnila je Latin. Dodala je kako će tek izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2026. godine umirovljenici koji to žele moći raditi puno radno vrijeme.
-Najviše zaposlenih umirovljenika zapravo ima u skandinavskim i baltičkim zemljama. Za skandinavske zemlje znamo da su strašno bogate jer imaju standard o kojem mi čak ni ne sanjamo jer si to uopće ne možemo pojmiti kako oni žive. Ti ljudi svejedno rade, a umirovljenici danas ne rade samo zato što im je potrebno raditi, zbog neke financijske ili materijalne koristi. Živimo sve duže i sve duže smo u dobrom stanju u kojem možemo raditi, pa jako puno ljudi ostaje u svijetu rada zato što vole raditi.
Mnogim starijim ljudima rad pričinjava psihičko zadovoljstvo jer se na taj način ujedno socijaliziraju, izjavila je Latin. Naglasila je kako je danas veća dostupnost radnih mjesta uspoređujući s prijašnjim razdobljem kada se starije tjeralo u mirovinu kako bi se osigurala radna mjesta mladim ljudima.
-Danas je to kontra, danas ta radna mjesta postoje i zapravo danas te ljude trebamo na tržištu rada kako bi ostali čim duže, tim više što Hrvatska naspram drugih zemalja ima strašno mali radni vijek. Kod nas čovjek zapravo radi oko 30 godina i ide u mirovinu, a u Europskoj uniji i jednoj Njemačkoj prosjek je 42 godine. Dakle, radimo znatno manje nego drugi. Vjerujem kako kod nas ljudi rade iz oba razloga; jedan je svakako poboljšanje financijske situacije, ali drugi je jednostavno zato što mogu i osjećaju se sposobno, dobro, zdravo i ostanu.
Latin je također iznijela podatke o broju umirovljenika koji rade na području županije i Hrvatske.
-S 31.5. u Karlovačkoj županiji radi 941 umirovljenik, dok ih u cijeloj Hrvatskoj radi 36 tisuća. U odnosu na isto stanje prošle godine, to je 5 tisuća ljudi više. Nemamo nekakvih procjena koliko će umirovljenika raditi nakon 1.1. 2026. na puno radno vrijeme, ali vjerujemo da će ta fleksibilizacija radnih uvjeta također doprinijeti da što više ljudi ostane u svijetu rada.
Stariji ljudi potrebni su domaćem tržištu rada zbog nedostatka radne snage, a svako radno mjesto koje se popuni je jako vrijedno, zaključila je Latin. S obzirom na demografsku situaciju, ali i priljev stranih radnika na domaće tržište rada, očito dolazi do promjena koje će preobraziti svijet rada u Hrvatskoj.
