S obzirom na aktualnu situaciju s bedrenicom Ministarstvo poljoprivrede moralo je brzo reagirati i podijeliti zemlju u bedrenične distrikte. To su tri mjesta na području Splitsko-dalmatinske županije te sedam mjesta na području Šibensko-kninske.
-Karlovačka županija je sigurna, no postoje šanse, makar minimalne. Stoga su zaštitne mjere potrebne, no mjesta panici nema, najavio nam je Damir Škrtić, dr. vet. med.
Na ugroženim područjima već se provodi cijepljenje životinja od strane ovlaštenih veterinara. Ministarstvo ističe da je redovito cijepljenje životinja te pravodobno obavještavanje veterinara ključno za sprječavanje širenja bolesti.
-Nekada ljudi nisu odnosili lešine kao danas u Sesvetski Kraljevac u kafileriju. Zakopavali su ih na određenim mjestima, tzv. mrciništa. Bedrenica je, na primjer, izuzetno otporna bakterija koja može preživjeti i do 100 godina u tlu, a preživljava i u vodi. Otporna je na visoke i niske temperature, a kada dođe u doticaj s kisikom pretvara se u spore koje onda stvaraju zarazu. Nažalost, tijekom povijesti nam je poznato da mogućnost uvijek postoji, posebno kada se iz nekog razloga iskopa zemlja koja je nekoć bila mrcinište. Od te bolesti obolijevaju krave, koze, konji, ovce, sva domaća stoka, ali i divlje životinje. Životinje se zaraze konzumiranjem kontaminirane hrane, sijena, trave, ali i zrakom te doticajem s kontaminiranom opremom za životinje. Preventivno se mogu cijepiti, dodaje Škrtić.
Ova bolest za životinje je vrlo pogubna te ima vrlo brz i smrtonosan tijek, često bez jasnih simptoma. Neki od simptoma su krvavi iscjedci i velika nadutost trupla.
Kod ljudi je ova bolest puno blaža no kod životinja. Najčešće bude u obliku kožnog antraksa s tamnim mrljama na koži, može doći do crijevnih problema nakon konzumacije zaraženog mesa i moguć je plućni antraks koji je vrlo smrtan, no izuzetno rijedak. Infekcija se prenosi kontaktom s kožom, udisanjem spora ili konzumacijom zaraženog mesa, a liječenje je moguće antibioticima.
